Po dosadašnjim tumačenjima, to nije bilo moguće: Vrhovni sud je o pravomoćnim odlukama koje su išle u korist optuženika mogao odlučivati tek deklaratorno i konstatirati da su sudovi povrijedili zakon na štetu tužitelja, no nije ih mogao i ukinuti. Da je išla na štetu optuženika, to se moglo učiniti.

No u Državnom odvjetništvu sada smatraju da je moguće i to da se famozno vještačenje ipak prihvati kao zakonit dokaz.

Izrada najskupljeg vještačenja u povijesti hrvatskog pravosuđa, kojim je trebalo potvrditi sumnje da je od 2006. do 2017. godine Todorić oštetio Agrokor za najmanje 1,2 milijarde kuna, povjerena je poljskoj tvrtki KPMG, no problem je nastao kada se ispostavilo da je ta tvrtka u sukobu interesa. Stvarni posao revizije, naime, obavili su zaposlenici KPMG-a iz Hrvatske, a koje je u tom trenutku već angažirala izvanredna uprava Agrokora, nakon što ju je postavila Vlada, dok su njihovi kolege iz Poljske na osnovi dokumenata koje su tako dobili izradili tek zaključak. Odnosno, oko 10 posto posla. Ova tvrtka je od države tako uprihodila 10 milijuna kuna, ali je angažmanom s tadašnjom izvanrednom upravom Agrokora uprihodila višestruko više, čak 116 milijuna kuna.

Ivica Todorić ustrajno je pokušavao osporiti njihovo vještačenje koje podupire optužnicu u kojoj se tvrdi da je kao vlasnik Agrokora namještao bilancu i lažno prikazivao dobit umjesto gubitka od 3,4 milijarde kuna, ali i da je sa svojom obitelji iz tvrtke isisavao novac na najprimitivnije načine - za vlastite privatne troškove, uređenje Kulmerovih dvora, skupa putovanja, dizajnersku odjeću i angažman pjevačkih zvijezda, pa sve do kupovine brašna i banana. Tvrdi se i da je sam Todorić na račun u Švicarsku prebacio 55 milijuna kuna Agrokorovog novca, a onda ga podigao u gotovini i trošio s obitelji. Nitko od njih navodno nije potrošio ni kunu od svojih izdašnih mjesečnih plaća, nego su tijekom godina oštetili tvrtku za spomenutih 1,2 milijarde kuna.

Izvanraspravno vijeće Županijskog suda u Zagrebu dalo je Todoriću za pravo i vještačenje proglasilo nezakonitim, a prije dva tjedna takvu odluku pravomoćno je potvrdio sudac Turudić s Visokog kaznenog suda. To je izazvalo golem skandal u javnosti jer je Državno odvjetništvo takvom odlukom izgubilo 1,3 milijuna eura i četiri godine sudskog postupka protiv Todorića, ali i je ozbiljno ugrožena i pozicija Hrvatske u arbitražnom sporu koji bivši vlasnik Agrokora vodi protiv nje u Washingtonu, u kojemu traži oko sedam milijardi eura odštete zbog navodnog otimanja ove kompanije.

Tportal je još tada pisao o odluci suca Turudića, a koja je u hrvatskim okvirima zapravo presedan: dotad su, naime, i njegov Visoki kazneni sud i Vrhovni sud imali sasvim suprotnu praksu i nisu proglašavali nezakonitima rad vještaka čak ni kada su sa strankama bili vezani poslovnim, prijateljskim ili čak rodbinskim vezama, odnosno kada su o predmetima u kojima su vještačili ranije istupali u javnosti. Tada nije bilo odlučeno da se radi o sukobu interesa i da se radi o nezakonitom, nego tek eventualno o 'nevjerodostojnom' dokazu čiji bi se sadržaj problematizirao na samom suđenju.

Sve prigovore Državnog odvjetništva, koje je upozoravalo na potpuno suprotnu praksu, Turudić je nazvao - nevažnim.

'Irelevantno je nabrajanje sudske prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske i Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske o otklonu vještaka zbog problematiziranja njegove nepristranosti koja se odnosi na činjenično različite situacije (povezanost brata optuženika i oštećenika, povezanost sestre ili kćerke oštećenika s vještakom, javni istupi vještaka ili stručnost vještaka) te nedvojbeno imaju za posljedicu eventualnu nevjerodostojnost nalaza i mišljenja vještaka, a ne njegovu nezakonitost', stoji u njegovoj odluci.

Prije dva tjedna tumačilo se da Državnom odvjetništvu preostaje tek jedan manevar, da Vrhovnom sudu podnese zahtjev za zaštitu zakonitosti i time dobije barem deklarativnu satisfakciju, a tportalu je potvrđeno da se takav zahtjev već priprema. No po najnovijim tumačenjima DORH-a, teoretski je moguće da Vrhovni sud ukine Turudićevu odluku i famozno vještačenje naknadno ipak proglasi zakonitim.

Upravo takav zahtjev trenutno se priprema.

'Već postoje odgovarajuće odluke Vrhovnog suda u kojima je odlučivao o zahtjevima za zaštitu zakonitosti, i to upravo kada se odlučivalo o procesnim odlukama. Vrhovni sud ulazio je u meritume takvih odluka i preinačio ih', tvrde sugovornici tportala bliski Državnom odvjetništvu.

Pojednostavljeno, Vrhovni sud ne može preinačiti pravomoćne odluke koje idu u korist optuženika - no to se prije svega odnosi na presude kojima se oni oslobađaju, a ne i na čisto procesne radnje, poput vještačenja. Suđenje Todoriću, podsjećaju, u stvarnosti zapravo još nije ni počelo.

'Dakle, u najmanju ruku može se debatirati o tome je li odbacivanje vještačenja u Todorićevom interesu; možda se iduće vještačenje pokaže još nepovoljnijim za njega? Možda njemu nije u interesu da se sudski postupak prolongira za još nekoliko godina, nego da se što prije donese presuda i oslobodi ga se kaznene odgovornosti', rezoniraju u Državnom odvjetništvu.

Ondje upozoravaju da je Turudićeva odluka o proglašenju vještačenja nezakonitim doista presedan, dosad jedinstven stav suprotno kompletnoj sudskoj praksi, te će i to biti jedan od argumenata za njeno pobijanje.

Sam sudac Turudić u četvrtak je komentirao mogućnost da glavna državna odvjetnica podnese Vrhovnom sudu zahtjev za zaštitu zakonitosti i jednom rečenicom zapravo prisnažio ovaj stav DORH-a.

'U konkretnom predmetu ne radi se o presudi, nego o rješenju o izdvajanju jednog dokaza kao nezakonitog. Vidjet ćemo što će se dogoditi', rekao je Turudić za N1.

U idućem razdoblju, dakle, prema Vrhovnom sudu bit će uperene mnoge oči jer postoji mnogo zainteresiranih aktera: od DORH-a kao tužitelja i Todorića kao okrivljenika, preko političkih krugova čija je sudbina vezana za ovaj proces, pa do same države koja je tužena pred arbitražnim sudom u Washingtonu i od nje se traži odšteta koja se navodno penje do čak sedam milijardi eura zbog navodne otimačine nekad privatne kompanije.

Pokaže li se da se njenom vlasniku u Hrvatskoj sudi nepošteno i uz pomoć vještaka u sukobu interesa, bit će to izuzetno neugodan detalju tom procesu. No ako Vrhovni sud utvrdi da je sve bilo zakonito i u skladu s dosadašnjom praksom, i tonovi u Washingtonu mogli bi biti puno vedriji...