Nakon deset godina, DORH je konačno odlučio istražiti financijske odnose između Miroslava Kutle i Ive Sanadera te Sanaderovu povezanost s Hypo bankom i financijske malverzacije koje su se iz toga izrodile. Večernji list piše da se DORH aktivirao nakon javnog nastupa Milene Šenator
DORH je Večernjaku potvrdio da su službeno zatražili provjeru navoda Milene Šenator, financijske direktorice u Kutlinoj Globus grupi od 1994. do 1997. koja tvrdi da je za proviziju od 800.000 njemačkih maraka Ivo Sanader sredio Miroslavu Kutli kredit u Hypo banci od četiri milijuna maraka. Državno odvjetništvo od Hypa traži sve pojedinosti upravo o tome kreditu.
Potvrdili su i da je Milena Šenator obnovila suradnju s Državnim odvjetništvom, ali ne otkrivaju pojedinosti te nove suradnje.
Zamjenik glavnog državnog odvjetnika Lazo Pajić u izjavama HTV-u napomenuo je kako je M. Šenator i sama kazala da pri prvom iskazu u Državnom odvjetništvu 2001. nije rekla sve niti je dala svu dokumentaciju. Pajić je potvrdio da je sada ta suradnja opsežnija i omogućuje kvalitetniju provjeru kretanja novca, no nije želio ići u pojedinosti.
Dragan Novosel, zamjenik glavnoga državnog odvjetnika koji je prvi, još 2001. saslušao M. Šenator, odbacuje pak njezine tvrdnje da ju je poslije tog iskaza Državno odvjetništvo prodalo, ističe Večernji list.
'Zabilježio sam sve što je izjavila i odmah prosljeđivao policiji. Kako je dala koji dio iskaza, tako sam ga slao u MUP', kaže Novosel i dodaje da je nakon toga izbila afera Grupo te da je tadašnji glavni državni odvjetnik Radovan Ortinsky cijeli slučaj, dakle Grupo i svjedočenje o Kutlinim isplatama, dao u rad njegovoj kolegici.
Pajić ističe da nije sporna evidencija o isplatama koju je M. Šenator vodila te da nije sporno ni da postoji popis imena osoba kojima je Kutle davao novac.
Prema pisanju Večernjeg lista, Pajić kaže da sada te informacije imaju drukčiju vrijednost, jer je otvorena istraga o Hypo banci i mogu se tražiti podaci o tome jesu li, kada i kome izdani prvi krediti u Hrvatskoj, tko ih je i kako odobrio te pod kojim uvjetima.
'Sada možemo pitati je li Hypo banka 1994. dala kredit Kutlinoj Globus grupi i kome u Globus grupi koja je imala 150 trgovačkih društava. Prema njihovim bankarskim evidencijama, možemo ustanoviti kome je dan kredit, tko ga je obrađivao, je li postojalo jamstvo. Ako jest, je li možda bilo od koje hrvatske banke, je li kredi vraćen banci ili je možda naplaćen iz jamstva. Sve su to pitanja koja sada postavljamo', kaže Pajić.
