Doći u Slavoniju i Baranju, a ne obići Kopački rit i ostale prirodne ljepote, naprosto se može smatrati životnom pogreškom. Ljetna vožnja brodićem oduševljava, a priroda koja se pritom otvara pred posjetiteljima ostavlja bez daha. A da se sve to mora doživjeti, smatraju i francuski studenti koji su krajem prošle godine snimili filmić ‘Invited to Baranja’ i objavili ga na Vimeu
Zatečeni prirodom i ugođajem te gostoljubivošću domaćina, odlučili su putem interneta pozvati i sve druge u obilazak baranjskog kraja. Njime dominira Park prirode Kopački rit, specifičan eko sustav koji čine brojne i rijetke životinjske i biljne vrste. A tom prirodnom fenomenu turisti naprosto ne mogu odoljeti. Stoga ne čudi da je posjećenost ovome kraju u posljednjih godinu dana porasla gotovo 30 posto, a Općina Bilje ponijela je laskavu titulu najposjećenije u Osječko-baranjskoj županiji. No čelni ljudi Općine Bilje svjesni su da samo prirodne ljepote nisu dovoljne.
‘Definitivno moramo raditi na promidžbi i ponudi raznovrsnih sadržaja. Ne samo Kopačkog rita, koji je ljepota sama po sebi. To je dovoljno ukoliko da se želi omogućiti gostu da vidi nešto, ali nije dovoljno ako mu se želi pružiti prilika da ostane cijeli vikend ili neko dulje vrijeme’, kaže Željko Cickaj, načelnik Bilja.
Stoga su za razvoj turizma povećali financijska sredstva za pedeset posto, a intenzivno se radi i na obnovi turističke infrastrukture.
Veliki projekti i još veće ambicije
‘Postojeću biciklističku stazu, koja povezuje Osijek i Bilje, u suradnji s gradskim čelnicima obnovit ćemo i, nadamo se, osvijetliti. Nastojat ćemo ju i produžiti tako da se njome može voziti kroz cijeli Kopački rit’, najavljuje Cickaj.
Općinski čelnici pokrenuli su i niz drugih projekata. U tijeku je rješavanje otkupa dvorca Eugena Savojskog u mjestu Bilje. Lovački dvorac austrijskog vojskovođe iz 18. stoljeća bit će obnovljen i gotovo cijeli u funkciji turističke ponude.
‘To će biti vrata Baranje za sve turiste koji dođu u ovu regiju, veliki prijemni centar u kojem će moći dobiti sve informacije na jednom mjestu. Da bismo za njegovu obnovu mogli povući sredstva iz europskih fondova, minimalno 80 posto sadržaja mora biti namijenjeno za turizam. Tako ćemo uz već poznate Dane dvorca, kada se on kroz viteške igre ambijentalno vraća u vrijeme nastanka, ponuditi još neke turističko-edukativne i zabavne sadržaje’, kaže Cickaj.
Turistički potencijal predstavlja i Biljsko jezero, odnosno Stara Drava, kako ga nazivaju lokalni stanovnici. Na ulazu u Bilje, iz smjera Osijeka, taj je dio pravi raj za obiteljska okupljanja i roštiljade. Vodena površina od 56 hektara u ljetnim mjesecima idealna je za plivanje i vožnju čamcima, a u zimskim kao prirodno klizalište. Stara Drava posebno je interesantna za sportske ribiče, a prije nekoliko godina ovdje je održano i Svjetsko prvenstvo u ribolovu.
Spas u kontinentalnom turizmu
‘Dio Stare Drave ćemo ograditi kako bismo ga pretvorili u ribičku oazu. Ubacit ćemo kapitalne primjerke riba i organizirati ribolov po sustavu ‘ulovi i pusti’, odnosno svojevrsni fotoribolov. Takve su destinacije u svijetu vrlo popularne i ta ideja ide tragom našeg plana razvoja kontinentalnog turizma. Naravno, svi ostali sadržaji bi se zadržali i dopunili. Uredit ćemo komunalnu infrastrukturu kako bi se cijelo izletište diglo na višu razinu, napraviti udičarski dom i sjenice. Ideja je i da se naprave bungalovi za iznajmljivanje, kao i mogućnost potpune usluge izletnicima koji bi mogli doći i iznajmiti kotlić te drva za loženje’, kaže Cickaj za tportal.
A izletnicima i posjetiteljima uskoro će biti ponuđeni i ugostiteljski sadržaji.
Naime, odmah uz samu državnu cestu Osijek-Beli Manastir, koja dijeli Biljsko jezero, nalazila se nekad poznata Čingi-lingi čarda, koju investitor planira obnoviti u što više izvornom izdanju.
‘Znak prepoznatljivosti ovog područja bio je poznati restoran sa živom glazbom, svojevrsno kultno mjesto uz koje se veže legenda o zvonu kojim se razbojnicima javljalo da prolazi karavana koju bi oni tada pljačkali. Iz restorana je izrastalo drvo na kojem je bilo zvono. Onaj koji je pozvonio time je iskazao volju platiti rundu za sve goste Čingi-lingi čarde’, objašnjavaju povijest poznatog restorana u Turističkoj zajednici Bilje.
Turisti dolaze, ali samo u prolazu
No za razvoj ugostiteljstva nije dovoljna samo tradicija, kaže Ljiljana Koch, vlasnica cafe bara Sky, smještenog u samom središtu Bilja.
‘Bojim se da nam turisti još uvijek samo prolaze na putu u Kopački rit ili neku drugu destinaciju. U našem lokalu se uglavnom zadržavaju bajkeri i biciklisti, a imamo i veći broj Osječana koji dolaze vikendom. Proširili smo prostor i terasu, obogatili ponudu sladoledom, ali još uvijek nemamo dovoljan broj gostiju', kaže vlasnica Skya.
A da je neophodno povećanje turističkih sadržaja i aktivnosti koje će zadržati goste, svjesni su toga i u Turističkoj zajednici Bilje. Prema statističkim pokazateljima, tijekom 2015. na području Općine Bilje ostvareno je 4632 dolazaka i 10.534 noćenja. Od toga, 2985 dolazaka i 7029 noćenja ostvarili su domaći gosti dok je stranih gostiju iz Mađarske, Njemačke, Poljske i Slovenije u dolascima bilo 1647, odnosno 3505 noćenja.
‘Općina Bilje postala je važan tranzitni punkt turista koji putuju prema morskim destinacijama ili se vraćaju kući, što je vidljivo iz porasta noćenja Mađara i Poljaka. Također je porastao broj noćenja ostvarenih u poslovne svrhe', kažu u Turističkoj zajednici Bilja.
Strah od centralizacije
Na području Općine Bilje registrirano je više od 40 turističkih objekata, od čega je 34 privatnih smještaja, hotel s četiri zvjezdice, sedam restorana, kamp odmorište, konjički klub, izletište i nekoliko cafe barova. Uz smještaj i bogatu gastro ponudu, turiste se nastoji privući raznim folklornim manifestacijama, od kojih su se u samom vrhu pozicionirale Slama festival i Ribarski dani u Kopačevu. Njih već sada posjećuju tisuće i tisuće domaćih i stranih gostiju.
‘Što se tiče turizma, očito je da smo poprilično odmakli, no još uvijek radimo na proširenju kapaciteta, poboljšanju i povećanju broja manifestacija. Nastojat ćemo produljiti sezonu, a posebno se to odnosi na ljetne mjesece, koji su nam do sada bili slabiji’, kaže načelnik Cickaj.
Ipak, nad cijelim trudom i ulaganjem u turistički i ruralni razvoj nadvijen je najavljeni teritorijalni preustroj koji prijeti centralizacijom i ukidanjem malim općinama, kakva je ona biljska. Na pitanje boje li se reformi teritorijalne uprave i samouprave te eventualnog spajanja grada i općina, Cickaj odgovara:
‘Kako je to prezentirano u ovom trenutku, bojim se da neće donijeti posebne rezultate. Osobito neće donijeti ništa dobro mještanima kojima je za ostvarivanje njihovih potreba i želja jako bitno da imaju nekog kome se mogu obratiti i riješiti svoj problem. Dosta nam je centralizacije. Logično je da se uz te neke obveze s državne razine decentraliziraju sredstva jer bez financijskih sredstava ne možemo ništa. Ovako životarimo i ovisimo o fondovima EU-a, do kojih rijetko dolazimo jer nam u čekanju na natječaje i odgovore prođe vrijeme, a i građevinska sezona’, objašnjava Cickaj.
Na kraju ističe da se puno toga mora promijeniti prije nego što se počne mijenjati lokalna samouprava koja resorna ministarstva više doživljava kao kočnicu nego pomoć u razvoju.
Ne promijeni li se taj odnos, kaže Cickaj, nastavit će se stara praksa. ‘Ako si politički podoban, možeš, ako nisi, u drugoj si shemi, ako ikada dođeš na red’, zaključuje načelnik Općine Bilje Željko Cickaj.
