Na naš upit hoće li se i kada ponovno uvesti obaveza služenja vojnog roka, koliko bi to koštalo na godišnjoj razini, kako bi izgledalo te što se time želi postići, iz MORH-a odgovaraju kako još nikakva odluka nije donesena. Potvrđuju da se u 'Oružanim snagama RH trenutno rade analize i simulacije o prednostima odnosno izazovima takve moguće odluke'.

Ono što je sigurno je da obavezni vojni rok ne bi bio nalik onome otprije deset i više godina, a moguće je i da se veći dio njegovog trajanja, koje bi moglo biti tri ili četiri tjedna, uopće ne bi odnosilo na stjecanje vojnih znanja.

'Jedna od ideja koja se razmatra je i model ljetnih kampova koji bi trajali tri do četiri tjedna, tijekom kojih bi se između ostalog obavljao društveno koristan rad i ekološki projekti u suradnji s civilnim institucijama i lokalnom zajednicom, provodila bi se kratka obuka i uvježbavanje iz prve pomoći, iz svladavanja osnovnih vojničkih vještina i drugo', odgovorili su iz MORH-a na upit tportala o detaljima mogućeg uvođenja obaveznog vojnog roka.

Naglašavaju i kako će se odluka o eventualnom uvođenju obveze služenja vojnog roka donijeti nakon završetka svih analiza i raščlambe te da će javnost o tome biti pravodobno obaviještena.

Služenje vojnog roka u Hrvatskoj nije ukinuto, kako se to često pogrešno u javnosti može čuti, već je krajem 2007. godine, odlukom Hrvatskog sabora, suspendirano obavezno služenje, a uvedeno dragovoljno. Tada se taj potez pravdao potrebom za stvaranjem manje, moderne i potpuno profesionale vojske, koja bi bila učinkovitija, a naglašavalo se i da su dragovoljni ročnici motiviraniji od onih koji imaju obvezu ići u vojsku.

Tu su odluku pozdravile gotovo sve političke stranke, a takav se stav zadržao sve dok pitanje vojnog roka tijekom predsjedničke kampanje nije pokrenula današnja predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović. Prethodni ministar obrane iz Vlade koalicije HDZ-a i Mosta Josip Buljević nije se u to upuštao navodeći nedostatak novca kao glavni razlog, no aktualni ministar Damir Krstičević očito misli da je našao rješenje u kojem će 'vuk biti sit, a koza cijela', no mjeseci koji su ispred nas pokazat će hoće li od toga biti neke koristi ili će biti riječ o pukom folkloru.

Sustav dragovoljnog služenja vojnog roka imao je svojih prednosti i mana, no u ovih deset godina nije uspio ispuniti predviđenu kvotu od 2000 ročnika godišnje, zbog nedostatka novca, ali vjerojatno i zbog toga što odsluženje vojnog roka nije jamčilo da će osoba dobiti posao u Oružanim snagama. Tek posljednje dvije godine ta se brojka približila tisuću, pa je tako 2015. dragovoljnih ročnika bilo 930, a lani 947.