'Ovo je bio više nego katastrofalan požar i na njega nitko ne može biti spreman: mogli smo imati još dvije stotine vozila i još tisuću vatrogasaca, pa bismo svejedno bili zadovoljni ovakvim ishodom. Ovo nije bilo gašenje požara i nisu se mogla poštivati osnovna pravila, nego isključivo spašavanje ljudskih života i objekata. Cijelo vrijeme bili smo u defanzivi, povlačili se i spašavali što se spasiti može', kazao je Kovačević.

'U tri navrata po dvadesetak vatrogasaca našlo se u okruženju i katastrofu smo izbjegli ne samo srećom, nego i dobrom procjenom i snalažljivošću. Kad nekome opisuješ teren nagiba 30 ili 40 stupnjeva, možda će se nasmijati, ali kad dođe na lice mjesta, neće mu biti smiješno. Tamo su bili borovi visine 20 metara i plamen do sto metara, ljude se ondje ne može poslati i ne postoji tehnika koja to može riješiti. Radili smo s asfaltiranih cesta i spašavali kuće', dodao je šef splitskih vatrogasaca i potom opisao tipičnu situaciju od ovog ponedjeljka, kada je u jednom trenutku u manje od sat vremena vatra napredovala preko pet kilometara u duljinu i tri kilometra u širinu.

'Nije postojala fronta, odnosno vatrena linija: mi bismo ga ugasili, ali uzgon zraka potom bi podizao grane i prebacio ih do 300 ili 400 metara iza naših leđa. Požar nas je jednostavno preskakao! Izgorjelo je dosta opreme i cijevi, ali najbitnije je da nitko nije nastradao. Kao zapovjednik sam iznimno zadovoljan i sretan što nema ljudskih žrtava, miran sam pred strukom i samim sobom, napravili smo najviše što se moglo u ovoj situaciji. Ne samo mi, nego kompletan sustav', rekao nam je Kovačević.

'Vojsku smo imali na raspolaganju kad nam je trebala!'

Oko samog sustava vatrogastva i sam je, priznaje, u nekim trenucima bio skeptičan, no ispostavilo se da on funkcionira izvrsno i stoga je vrlo bitno da se, kako je kazao, nije raspao.

'U roku od 48 sati cijeli grad vratio se u normalu, od opskrbe strujom i vodom do odvoza otpada. U samo dvanaest sati u Splitu smo imali vatrogasce iz cijele Hrvatske, prihvatili smo ih, uputili na požarište, osigurali zamjene, smještaj i obroke.'

Medije je najviše zanimao angažman - odnosno nedostatak angažmana - vojske i civilne zaštite, pa je Kovačević pojasnio njihovu ulogu.

'Civilna zaštita je komponenta koja nam služi kao pomoć u ovakvim situacijama, ali ne tijekom samog gašenja požara. Ni oni ni vojska ne mogu to odrađivati: vatrogasni posao je kompleksan, za njega je potrebno završiti školu, odraditi obuku i imati opremu. Samo oni mogu gasiti požar, pogotovo ovolikih razmjera. Civilna zaštita i vojska potrebne su nam u kasnijim fazama, kada se rade 'dogašivanje', sanacija i čuvanje požarišta, odnosno kada treba povlačiti cijevi i raditi s naprtnjačama. Odgovorno tvrdim: vojsku smo imali na raspolaganju kada nam je trebala! U razgovoru s ministrom Damirom Krstičevićem donio sam odluku da nam vojska nije bila potrebna tog popodneva, kada je već bila na terenu, jer nije mogla raditi ništa! Drago mi je i cijenim da je ministar uvažio moje mišljenje jer kao zapovjednik upravo ja sam odgovoran za tijek intervencije i odluku kada koga ubaciti. Uvjeti za vojsku stvorili su se idućeg jutra i tada je ona počela odrađivati svoj dio posla', kazao je šef splitskih vatrogasaca.

'Hvala civilima na svemu' 

'Dakle prvi udar odrađuju isključivo vatrogasci, a ovo je bio takav požar da smo na trenutke i mi bili u strogom povlačenju i da smo spasili što se spasiti može. Željeli smo da u tom trenutku na terenu bude što manje ljudi da bismo izbjegli ljudske žrtve: ne može se spašavati ni objekte ni civile kada u istom trenutku treba paziti na druge. Drago mi je da su se građani organizirali i veselim se tome; u početku smo čak imali manje probleme zbog njihove ogromne želje da nam pomognu, ali brzo su shvatili što je bio njihov posao i konstantno su bili na raspolaganju. Neki su čak na svoje motore ili prikolice montirali prskalice i nudili priskočiti ukoliko zatreba. Civili još uvijek na terenu odrađuju dobar dio posla: hvala njima, ali i svima onima koji su donosili vodu, sendviče i drugu pomoć', zaključio je Kovačević.

Posebna boljka vatrogasaca jest njihova oprema, pogotovo u slučaju dobrovoljnih vatrogasnih društava, čije su cisterne te vozila u prosjeku stari po tri ili četiri desetljeća. Šef splitskih vatrogasaca nije želio širiti tu temu, premda je onako iskreno priznao da bi 'da može, sve zamijenio novima'.

Idućih dana i tjedana najavljene su donatorske akcije, a vatrogasci su već razradili sustav:

'Sva nova oprema završit će u dobrovoljnim društvima. Građani koji žele donirati upućeni su na vatrogasne zajednice, ondje će zapovjednici odlučiti što je kome potrebno i društvima će se dodijeliti zamjena za propalu ili pohabanu opremu. Javno ćemo objaviti popis donatora sa svim iznosima i predočiti sve račune', zaključio je Kovačević.

Po službenim podacima Javne vatrogasne postrojbe Splita, utorak ujutro na požarištu je dočekalo 35 postrojbi sa 164 vozila i 758 vatrogasaca iz dalmatinskih, ali i deset drugih županija s područja Hrvatske. Splitska bolnica objavila je da je ukupno primila 32 pacijenta, od čega šestero vatrogasaca, te da je ukupno dvoje hospitalizirano. Hitna pomoć na terenu je imala osamdesetak intervencija.