Neke stvari više se ne mogu izbjeći, stoji u izvještaju Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC), od intenzivnijih oluja do otapanja permafrosta i ubrzanog nestanka života u moru. Crni scenarij, o kojem se šuška, ali ga nitko ne želi javno spominjati, predviđa porast razine mora za više od četiri metra, što bi bespovratno prekrojilo kartu svijeta kakav poznajemo i ugrozilo milijarde ljudi.

Izvještaj koji su odobrile 193 države članice kaže da 'svi ljudi na Zemlji izravno ili neizravno ovise o oceanu', ledenom pokrivaču i ledenjacima koji reguliraju klimu te nas opskrbljuju vodom i kisikom. No sve je to ugroženo dosad neviđenim i opasnim promjenama.

Rast razine mora ubrzava se otapanjem leda na Grenlandu i Antarktiku, dok mora i oceani postaju sve topliji i kiseliji, uz pomanjkanje kisika. Svi će se ovi trendovi nastaviti do kraja stoljeća, navodi IPCC.

Šteta u milijardama milijardi dolara

Pola svjetskih gradova nalazi se uz obale i u njima žive gotovo dvije milijarde ljudi. Čak i kad bi se zagrijavanje ograničilo na samo dva Celzijeva stupnja, znanstvenici predviđaju da će porast razine mora prouzročiti štetu koja će se brojati u milijardama milijardi. Godišnje!

'Budućnost zajednica na niskim obalama prilično je sumorna', kaže Jonathan Bamber, profesor sa sveučilišta u Bristolu. 'Ali posljedice ćemo osjetiti svi. Ugrožena je budućnost čovječanstva i društvenog poretka.'

Nove projekcije vjerojatnog porasta razine mora do 2100. veće su od onih koje je IPCC napravio 2014. godine, kad nisu ukalkulirali neočekivano brzo topljenje leda na Antarktiku. Bez smanjenja emisija ugljika, očekuje se da će ocean narasti između 61 i 110 centimetara, što je desetak centimetara više od ranijih pretpostavki. A porast od deset centimetra znači dodatnih 10 milijuna ljudi izloženih poplavama, pokazuju istraživanja.

Bamberova analiza pokazala je da bi do kraja stoljeća razina mora mogla porasti za čak do 238 centimetara, što bi potopilo mnoge današnje gradove na obali.

Ekstremni utjecaji na razinu mora

Porast razine mora između 29 i 59 centimetara neizbježan je čak i ako se drastično srežu emisije štetnih plinova, upozorava glavna autorica izvještaja Zita Sebesvari.

'Ekstremni utjecaji na razinu mora osjetit će se na mnogim mjestima vrlo brzo i znatno prije 2050. godine', kaže Sebesvari. Ekstremni porasti razine mora, kakvi su dosad bili jednom u stoljeću, događat će se barem jednom godišnje na mnogim lokacijama do 2050., neovisno o scenariju', sukus je dramatičnog izvještaja IPCC-a.

Zagrijavanje oceana potaknut će snažne tropske oluje, s još jačim vjetrovima i više kiše. U sve toplijim vodama stradat će alge i drugi važni ekosustavi, a broj morskih toplinskih valova koji struje poput podvodnih požara do kraja stoljeća narast će za 20 puta.

Ugroženi izvori vode za dvije milijarde ljudi

Udvostručit će se ekstremni toplinski valovi i poplave kakve nam je donio El Niño, a koraljni grebeni, ti vitalni rasadnici morskog života, pretrpjet će velike gubitke i na nekim mjestima potpuno izumrijeti. Ako se emisije odmah i drastično ne smanje, ribarstvo će ostati bez četvrtine sadašnjeg kapaciteta, a morski život će se smanjiti za 15 posto.

Emisije štetnih plinova ugrožavaju arktički led, a ugroženi su i planinski glečeri, glavni izvor vode za dvije milijarde ljudi.

Posebno se ističe otapanje leda u tundrama i pojava velikih šumskih požara na krajnjem sjeveru planeta. Već sad je ugrožena četvrtina permafrosta, a ne smanje li se emisije štetnih plinova, nestat će i više od 70 posto naslaga tamošnjeg leda. A to znači potencijalno oslobađanje stotina milijardi tona ugljičnog dioksida i metana, piše The Guardian.