Puna četiri dana u javnosti kolaju brojne, često neprovjerene i nepotvrđene - a u nekim slučajevima i bizarne informacije. Je li se radilo o ukrajinskoj ili ruskoj letjelici, odakle je lansirana, je li nosila bombu i je li ta bomba težila 40 ili 120 kilograma, je li uopće eksplodirala, samo je dio pitanja na koja još uvijek ne postoje jasni i koncizni odgovori. Istupi državnih dužnosnika, čini se, samo pogoršavaju situaciju.

'Najprije smo imali strahovito zakašnjelu prvu reakciju, od pada letjelice do prve komunikacije naprosto je prošlo previše vremena. A potom smo se, kao, trudili biti transparentni i informativni pa izbacili cijelu gomilu očito neprovjerenih informacija koje je struka lako demantirala', kaže Trogrlić za tportal.

'Imamo kriznu situaciju u kojoj nije nužno u svakom trenutku komunicirati svaki detalj, pogotovo ako to nije u interesu istrage. Bitno je dati građanima do znanja da se stvari drže pod kontrolom, a ne istupati svakih dva ili tri sata novim izjavama premda očito ne baratamo svim informacijama. Neozbiljno je u prvim danima truditi se suzbijati paniku, a potom odjednom lansirati tvrdnje o bombi od 120 kilograma, koje stručnjaci pobiju jednom rečenicom', kaže Trogrlić.

'Uglavnom, državni vrh ostavio je dojam potpune zatečenosti i nesnalaženja, a to je utjecalo na građane: do jučer su vjerovali da smo sigurni jer smo u NATO-u i jer nam je vojska neloše opremljena, a sada je njihovo povjerenje na vrlo niskim razinama. Dojam da najodgovorniji ljudi u državi znaju što se zapravo dogodilo, a o tome javno ne govore, bio bi puno bolji od dojma da ljudi koji nas vode nemaju pojma otkud raketa u centru glavnog grada', objašnjava ovaj komunikacijski stručnjak. Priča o padu sovjetske letjelice svakako ima svoju pozadinu, smatra on, pa je u redu pokušati suzbiti paniku - ali ne i izgledati amaterski neinformirano, pa povrh toga još nepotrebno inzistirati na intenzivnoj komunikaciji.

'U ovakvim situacijama nužno je pravovremeno izlaziti s informacijama, ali i pažljivo dozirati samo one koje su u interesu istrage i nacionalne sigurnosti. U suprotnom, čini se više štete nego koristi', upozorava Trogrlić. Prema njemu, subotnja fotoseansa premijera Plenkovića s cijelom svitom ministara uz rub kratera na Jarunu po svemu sudeći njegov je pokušaj saniranja štete nastale zakašnjelom prvom reakcijom na pad letjelice.

'Premijer se po svemu sudeći u tom trenutku nije nalazio u državi i vjerojatno je bio nezadovoljan sporošću reakcije, pa je to nastojao kompenzirati tako što je osobno demonstrirao da je opasnost prošla i da smo sigurni. Njegova reakcija na neki način doista jest djelovala smirujuće premda se radilo o afektivnom postupanju. Ali na tome se trebalo zaustaviti do pojave konkretnih, provjerenih i jasnih informacija koje se mogu podijeliti s javnosti. Sve drugo je kontraproduktivno i stvara štetu', zaključuje Trogrlić.