Prije točno tri godine u zagrebačkom naselju Horvati u neposrednoj blizini Studenskog doma Stjepan Radić, nešto poslije 23 sata, srušila se sovjetska bespilotna letjelica Tupoljev Tu-141, duga 14 metara. Dron je nosio aviobombu, a kasnije je utvrđeno da se radi o modelu OFAB 100-120 s upaljačem.

Podsjetimo, bespilotna letjelica ušla je u rumunjski zračni prostor oko 22.23 te su je promatrale zračne snage te zemlje tri minute, koliko je letjela iznad nje. Potom je nastavila letjeti kroz mađarski zračni prostor sljedećih 40 minuta, pa ju je promatralo i mađarsko ratno zrakoplovstvo. Naposljetku je ušla u hrvatski zračni prostor leteći brzinom od 700 km/h na nadmorskoj visini od 1300 metara, a primijetio ju je hrvatski vojni radar. Nakon sedam minuta provedenih u hrvatskom zračnom prostoru srušila se u naselju Horvati u Zagrebu uz jak prasak, a na tlu je ostao tri metra širok i metar dubok krater.

Nitko nije ozlijeđen

Pukom srećom u padu drona nitko nije ozlijeđen, iako se srušio blizu studentskog doma, u kojem su bile stotine studenata, i noćnog kluba, u kojem je također bilo oko stotinu ljudi. Udar bespilotne letjelice oborio je čovjeka s bicikla te oštetio oko 96 automobila. Šteta je, prema neslužbenoj procjeni, iznosila 600.000 tadašnjih kuna.

Policija je te noći ogradila i zatvorila cijelo područje oko kratera, a uskoro je stigla i vojska, no Vlada se 12 sati nije oglasila o onome što se dogodilo. U široj zoni pronađena su i dva padobrana, a krhotine drona bile su razasute posvuda, pa čak i po savskom nasipu.

Iz MORH-a su šturo priopćili da se radi o dronu vojnog tipa koji je u hrvatski zračni prostor ušao iz smjera istoka prema zapadu, odnosno iz zračnog prostora Mađarske, već spomenutom brzinom od 700 km/h na visini od 1300 metara.

Dron je nosio i bombu

I dok su vlasti šutjele o detaljima, američki analitičar Tyler Rogoway identificirao je letjelicu i kazao da je najvjerojatnije bila riječ o Tupoljevu Tu-141 iz sovjetskog razdoblja, što je potkrijepljeno ćiriličnim natpisima i oznakama crvene zvijezde pronađene na razbacanim krhotinama u blizini mjesta udara.

Tek nekoliko dana kasnije javnost je doznala da je dron nosio i bombu.

'Letjelica je namijenjena za dubinsko izviđanje s taktičkog, operativnog i strateškog nivoa. Ona ima visoke performanse što se tiče letnih karakteristika, a leti visokim podzvučnim brzinama od 900 do 1200 km/h. Vrijeme lansiranja je do 15 minuta, a lansira se pomoću posebnog vozila i raketnim pogonom te kasnije to preuzima mlazni pogon', rekao je u travnju 2022. na press konferenciji Županijskog državnog odvjetništva brigadir Mario Počinok, ujedno čelnik Povjerenstva za istragu pada bespilotne letjelice u Zagrebu.

Počinok je naveo i to da letjelica radi po principu navigacije i po unaprijed zadanoj ruti, a smatrao je da nije bilo preinaka bombe.

Cjelovit zaključak je da je nedvojbeno došlo do eksplozije improviziranog eksplozivnog sredstva i eksplozivne tvari koja ne pripada skupini vojnih i poljoprivrednih eksploziva. Najvjerojatnije se radilo o organskoj smjesi koja je pri eksploziji razgrađena do plinovitog produkta, što onemogućava njezinu identifikaciju, rekla je Ivana Bačić, dipl. ing., glavna vještakinja za požare i eksplozije iz Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja 'Ivan Vučetić'.

Ne zna se tko ga je lansirao

Ni dandanas nije jasno kako je dron preletio dvije države bez ikakve reakcije, kao što se ne zna ni tko ga je lansirao i kako se on našao u Hrvatskoj. Ukrajinske vlasti odmah su demantirale da je njihov, a rusko veleposlanstvo u Zagrebu također je zanijekalo vlasništvo nad srušenom letjelicom, rekavši da je 'dron proizveden na području Ukrajine' i da ruske oružane snage nisu koristile takve bespilotne letjelice još od 1991.

U ožujku 2022. tadašnji ministar obrane Mario Banožić izjavio je da su prikupili podatke o tom slučaju koje su mogli, ali da će razrješenje svih detalja morati pričekati kraj rata u Ukrajini. 'Razgovarali smo sa svim zemljama članicama NATO-a preko kojih je dron prešao, one podatke koje smo uspjeli prikupiti prikupili smo, ostaje još dio koji bi trebalo utvrditi, ali znate da je na tom području još uvijek rat, tako da ćemo morati pričekati još jedno vrijeme', kazao je tada Banožić.

Drugi čovjek NATO-a otkrio detalje

Pad drona otad nije bio top tema sve do dolaska drugog čovjeka NATO-a Borisa Rugea u Hrvatsku prošle godine. On je tada pred saborskim zastupnicima na Odboru za obranu kazao da Vlada ima sve informacije o njegovu padu.

'Koliko sam shvatio, to nije bio napad na Hrvatsku, bila je to tehnička nezgoda, greška, koja se dogodila. Zajedno smo analizirali tu situaciju, no podaci su klasificirani, pa ne mogu te podatke podijeliti s vama. Ali mogu reći da to nije bio napad Rusije na Hrvatsku', rekao je zamjenik glavnog tajnika NATO-a Ruge.

Prema toj izjavi, Rusija nema veze s napadom, već je dron greškom lansiran s ukrajinskog teritorija. Ipak, premijer Andrej Plenković krajem prošle godine kazao je da on nema te informacije.

'Pitali smo ukrajinsku državu da nam kažu što je bilo. Koliko je meni poznato, ukrajinska država nam nikad dosad nije kazala što se dogodilo. Čvrstu informaciju: a) bila je greška b) bila je namjera - nikad nisam vidio od onih odakle je dron krenuo', rekao je tada Plenković.