'Jedno je Ostojić pričao dok je bio u oporbi, a drugo sada. Ma nemam komentara, katastrofa je to što on piše! Policajci su mi opkolili kuću, pa kakva je to država!? Godinama podnosimo prijave i što on uopće zna o Jadrankamenu? Recite mu da sam ga puno pozdravio i da se ne igra!', kazao nam je ogorčeno Drpić netom nakon jutros obavljenog razgovora u splitskoj policiji.

Kod plavaca je, naime, na obavijesni razgovor pozvan zbog službenog automobila Jadrankamena koji je trebao vratiti, a nije, zbog čega je jučer priveden još jedan sindikalist, Marko Eterović, koji je nakon obrade prijavljen za otuđenje tuđe stvari.

'Ma bezveze, nebuloza, nema novca za plaće radnika, a ja moram u Split zbog nekih gluposti jer me Bućan prijavio zbog krađe automobila', kaže šef Nezavisnog sindikata Jadrankamena, koji se i dalje žestoko protivi stečajnom upravitelju Ivi Bućanu, ponavljajući da 'gdje god je taj prošao, iza njega je ostala spaljena zemlja'.

U javnosti ipak postoji i druga ocjena Bućanovog rada, no Drpić uporno upozorava da je 'Bućan padobranac i igrač Brune Orešara zbog kojega se Jadrankamen i našao u ovoj situaciji, u stečaju do kojega uopće nije trebalo doći. Samo to slijepci ne vide, a ako oni to ne vide, ja ne mogu više ponavljati'.

Ipak, opetovao je da se 'radnici Jadrankamena neće predati' i kaže da će 'poštivati pravnu državu i sudstvo, kakvo ono bilo da bilo, te čekaju odluku Visokog trgovačkog suda na njihovu žalbu na zahtjev za otvaranje stečajnog postupka'.

Međutim, još prije otprilike mjesec i pol dana Drpić je govorio da se 'radnici raduju stečaju kao mala djeca te da je na njegovu molbu podnesen zahtjev za otvaranje stečajnog postupka'. Danas nam kaže da je 'možda to i rekao jer je želio stečaj, ali stečaj u normalnoj zemlji u kojoj on normalno traje, a ne ovdje, gdje to može biti i 10 godina'.

'Nama treba mlad, sposoban čovjek koji će raščistiti stvari, krizni menadžment, a ne ovaj kriminalac kao što je Bućan, koji nema pojma o Jadrankamenu! Nama je takvih dosta! Ovaj stečaj je igra Brune Orešara, to je simptomatičan stečaj i da se stvari žele riješiti, tvrdim, riješile bi se u pola sata', uvjeren je Drpić.

Podsjeća da su problemi počeli kada ih je sredinom devedesetih preuzeo Orešar, koji ih je s vremenom opteretio milijunima kuna kredita i koji želi svesti tvrtku na 50-ak zaposlenika, uništiti je, a kad mu to nije pošlo za rukom na jedan način, odlučio se na drugi.

Stečaj Jadrankamena otvoren je prije mjesec dana, a račun tvrtke blokiran je od 5. siječnja ove godine. Na dan 8. ožujka dospjele obveze Jadrankamena prema radnicima za plaće od studenog prošle do veljače ove godine iznosile su 3,4 milijuna kuna, prema dobavljačima 20,1 milijun kuna, prema državnom proračunu za poreze i doprinose 33,5 milijuna kuna te prema bankama 66,2 milijuna kuna.

Kako su počeli jadi Jadrankamena?

Kako su dolaskom Orešara u Jadrankamen počeli jadi radnika, svojedobno je iscrpno u jednom intervjuu Slobodnoj Dalmaciji ispričao čelnik Udruge malih dioničara Zlatko Eterović, upozorivši po tko zna koji put da je Orešar prestao s isplatom dividende dioničarima i u ovih 15 godina, otkad je 1995. ušao u vlasničku strukturu, na ime dividende oštetio ostale dioničare, pa i hrvatsku državu, za desetak milijuna eura, a sve to vrijeme čini štetu drugim dioničarima te ga optužuje za sklapanje štetnih ugovora, nesavjesno gospodarsko poslovanje i pranje novca.

Uostalom, državna revizija je 2002. utvrdila brojne nepravilnosti u privatizaciji bračke tvrtke, a Udruga dioničara je, da bi zaštitila prava dioničara, u više navrata od 1995. tražila zaštitu institucija hrvatske države, i to Hrvatskog fonda za privatizaciju koji je, drže, pogodovao Orešaru, zatim Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, koji mu je, smatraju, također pogodovao te čak nije štitio ni svoje interese, kao ni interese umirovljenika, te Fonda obnove i razvitka, ali nitko nije ozbiljno shvatio kaznene prijave i reagirao na njih.

I tako, dok se ministar s nepodnošljivom lakoćom cinizma iz vladajuće pozicije pita gdje su bili sindikalisti kad je grmjelo, radnici, i to ne samo Jadrankamena, nego i mnogih drugih hrvatskih poduzeća, ulaze već u treće desetljeće pitanja gdje je bila država kad su preklinjali i upozoravali na raznorazne rabote. Unatoč svemu, opet pozivaju državne institucije da se konačno posvete ovom problemu te i dalje ne gube posve nadu u to da će biti pronađeno rješenje, kao i da će Jadrankamen nastaviti proizvodnju.