"HDL kontinuirano traži da se tema interesnog zagovaranja u potpunosti otvori, da se zna tko lobira i za čije interese, kako bismo ovu struku učinili javnom i profesionalnom te smanjili mogućnost korupcije. Ni jedna vlada do sada nije imala hrabrosti donijeti zakon o lobiranju", stoji u priopćenju Društva.

Društvo je željelo istaknuti kako u aferi Vjetroelektrana, gdje je uhićena državna tajnica Ministarstva uprave Josipa Rimac, nigdje nije bilo lobista, niti je posao državne tajnice lobirati.

"Obnašanje javne dužnosti nespojivo je s privatnim interesima, a uzimanje mita nije lobiranje nego korupcija koja ne smije biti tolerirana. Povezivajući to s pojmom lobiranja, nanosi se šteta profesiji lobista i potvrđuje nužnost žurnog zakonskog reguliranja lobiranja. Lobisti su stručnjaci koji legalno i legitimno zastupaju pojedine interese, a lobiranje je transparentna aktivnost", navode u priopćenju.

Iz Društva dodaju kako su još 2013. godine ponudili nacrt Zakona o transparentnom zagovaranju interesa, koje bi definiralo jasna pravila lobiranja i smanjilo mogućnost korupcije.

Prema HDL-u, Zakon o zagovaranju interesa trebao bi definirati sljedeća područja: obveznu registraciju onih koji žele utjecati na tijela javne vlasti, uvid u registrirane interese javnog registra, akreditaciju za interesne predstavnike koji mogu ulaziti u Sabor i slušati sjednice te ograničenja i sankcije za one koji žele utjecati na javne politike i odluke javne vlasti a ne žele se registrirati.

Iz HDL-a smatraju da bi standardizacija lobiranja u Hrvatskoj dovela do transparentnijeg političkog odlučivanja, sprječavanja korpucije i donošenje kvalitetnijih propisa i odluka zakonodavne i izvršne vlasti.

Društvo lobista osudilo je svaku zloupotrebu javne ovlasti, te su zakonodavce pozvali da konačno učine nešto i zaštite integritet institucija, politike i zakonodavnog procesa, kao i sudionike tih procesa.