Nijedna Vlada do sada nije imala hrabrosti donijeti zakon o lobiranju, kao ni uspostavu javnog registra lobista i interesnih skupina koje žele utjecati na odluke vlasti.

Aktualni primjeri izneseni u medijima upućuju na moguću zlouporabu položaja pojedinaca i trgovanje utjecajem, povezujući to s pojmom lobiranja, čime se nanosi šteta profesiji lobista i potvrđuje nužnost žurnog zakonskog reguliranja lobiranja. Lobisti su stručnjaci koji legalno i legitimno zastupaju pojedine interese, a lobiranje je transparentna aktivnost.

Hrvatsko društvo lobista još je 2013. godine ponudilo nacrt zakona o transparentnom zagovaranju interesa koji bi definirao jasna pravila lobiranja i smanjio mogućnost korupcije. Jedini registar lobista koji ima Hrvatska jest onaj Hrvatskog društva lobista i cilj nam je da, po uzoru na europski registar transparentnosti, sadrži popis svih onih koji žele utjecati na odluke Vlade i zakonodavaca. To bi, uz javno reguliranje lobističke djelatnosti, trebao biti i interes države. Ne samo zbog razvijanja pravne države i demokracije, nego i zbog jačanja vjerodostojnosti državnih institucija.

'Prije deset godina bili smo prvo udruženje u jugoistočnoj Europi koje je okupilo struku lobista, a danas nas zemlje u okruženju pretječu zakonski regulirajući područje lobiranja. Lobiranje mora prestati biti pojam koji se koristi samo u medijskim napisima i mora postati pojam koji će biti simbol transparentnog vođenja ekonomije, a potom i politike. U Europskom registru je 59 registriranih lobista iz Hrvatske, a pretpostavljamo da ih treba biti najmanje 250, s obzirom na to da se lobiranjem bave gospodarske udruge, interesna udruženja, udruge poslodavaca, PR agencije, komore i konzultanti. Kao što registrirana brojka nije realna, tako ni cijela lobistička industrija u Hrvatskoj nije transparentna', izjavila je Maja Pokrovac, predsjednica HDL-a, te pozvala izvršnu vlast da žurno donese zakonski okvir i uspostavi javni registar lobista.