Vlada je potkraj godine donijela odluku kojom se otpisuju parnični troškovi svima koji su tužili državu za štetu što su je tijekom Domovinskog rata uzrokovali pripadnici Hrvatske vojske i policije. U isto vrijeme država će vratiti novac osuđenicima za ratne zločine, od kojih je regresno tražila naknadu za odštetu koju je već isplatila žrtvama
Na zadnjoj prošlogodišnjoj sjednici 28. prosinca Vlada je izglasala, kao zadnju točku dnevnog reda, odluku kojom je odlučila otpisati troškove parnica svima koji su, od 2003. godine do danas, tužili državu na temelju zakona kojima je propisana njezina odgovornost za štetu što su je tijekom Domovinskog rata uzrokovali pripadnici Hrvatske vojske i policije. Troškovi će se tako otpisati i onima koji su tužili Hrvatsku, jer su njihovi zahtjevi usvojeni, ali i onima čiji su tužbeni zahtjevi odbijeni. Također, navedeno je u odluci, mogu se otpisati i druge tražbine u RH koje se odnose na Domovinski rat u određenim postupcima.
vezane vijesti
Osim njima, država će vratiti novac osuđenicima za ratne zločine, od kojih je regresno tražila naknadu za odštetu koju je već isplatila žrtvama. Riječ je o oko 700 tisuća eura, koliko će država vratiti onima od kojih se naplatila ili njihovim nasljednicima. Valja napomenuti da pravo na kamate neće imati, a u narednih godinu dana moći će podnositi zahtjeve za povrat, o kojima će odlučivati povjerenstvo. Kako se navodi u obrazloženju te odluke, najveći broj zahtjeva i tužbi za štetu koju su počinili pripadnici HV-a i policije podnesen je od 2003. do 2006. godine, a procjena je da je pokrenuto od 1500 do 2000 zahtjeva te poslije i tužbi pred nadležnim sudovima. Tek 16 posto tužitelja koji su bili obvezni platiti parnične troškove platilo je ili plaća te troškove, istaknuto je u odluci, uz dodatak da većina takvih slučajeva nije naplativa ni u ovršnim postupcima.
Nadalje se navodi da je većina obveznika plaćanja u teškoj socioekonomskoj situaciji te da otpisivanje postojećih dugova, kao i povrat naplaćenih sredstava kroz ovrhe i dobrovoljna plaćanja troškova postupka, ima izravne učinke na socijalnu uključenost te zaštitu izravnih i neizravnih stradalnika Domovinskog rata. Koliko će se točno duga otpisati, u odluci nije navedeno.
Ovom odlukom vlada Andreja Plenkovića dala je vjetar u leđa i predsjedniku RH Zoranu Milanoviću, a koji se prije dvije i pol godine u Karlovcu, ne spominjući njegovo ime, ali svima je bilo jasno na koga je aludirao, osvrnuo i na slučaj Mihajla Hrastova, bivšeg karlovačkog specijalaca osuđenog zbog ratnog zločina, odnosno ubojstva 13 i ranjavanje dvojice srpskih rezervista zarobljenih na Koranskom mostu 1991. godine. Njega je država ovršila milijunskim potraživanjem zbog odštete koju je isplatila obiteljima žrtava. Milanović je tada upitao: 'Je li normalno da država koja kažnjava i treba kazniti one koji su počinili ratne zločine 25 godina nakon rata, kao za auto kasko odgovornost, iste ljude tereti financijskim iznosima od više milijuna kuna?'
Svima je bilo jasno na koga Milanović misli pa je zaradio aplauz, a potom je dodao je to 'situacija koja traži koordiniranu i visoku političku akciju' te da 'to mogu oprezno, sućutno, inteligentno riješiti predstavničko tijelo i hrvatska Vlada, ako hoće, a siguran sam da hoće'. Dvije i pol godine kasnije to se i dogodilo, ali nameće se pitanje - jesu li na ovaj način obezvrijeđene sudske presude za ratne zločine i je li, kako je to u Slobodnoj Dalmaciji ustvrdio odvjetnik Anto Nobilo ''neviđeno kršenje Ustavom zajamčenog prava jednakosti svih građana pred zakonom, što je temelj svake demokratske države''. Aleksandar Maršavelski, izvanredni profesor na Katedri za kazneno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, u oba slučaja odgovara potvrdno.
'Na neki način država pokazuje da ovakvom odlukom nema povjerenje u vlastito pravosuđe i na taj način obezvređuje same presude. Građani ionako imaju nisko povjerenje u pravosuđe, a sada mu država daje još jedan šamar. Paradoksalno je da država bez nekih dodatnih kriterija, primjerice ako je netko izrazio kajanje, ako je doprinio otkrivanju drugih zločinaca, praktički nagrađuje zločince', kazao je Maršavelski.
Smatra da Nobilova tvrdnja o nejadnakosti drugih okrivljenika za kaznena djela koji moraju nadoknaditi štetu stoji i da se u ovom slučaju okrivljenima za najteža kaznena djela izašlo u susret. Štoviše, dodao je naš sugovornik, država je u ovoj odluci žrtve i zločince stavila u istu poziciju.
'Ovom odlukom su i žrtve i zločinci zapravo stavljeni na isto mjesto, što je jako ružno. I jednima i drugima se otpisuju dugovanja, a zločincima se čak i vraća ono što im je naplaćeno', rekao je Maršavelski dodavši da je vrijedno što je konačno riješeno pitanje otpisa duga žrtvama zločina, ali to nije trebalo riješiti na ovaj način jer je to zapravo solomonsko rješenje.
