U fotofinišu izlaska države iz većinskog vlasništva u crikveničkim hotelima Jadran, u koje bi, ako im ponuda bude prihvaćena, mogli ući mirovinski fondovi PBZ/CO i Erste Plavi, ista ta država odlučila je promijeniti upravu. Tako je za predsjednika Uprave imenovan Pero Matić, bivši direktor hotela Plat u Dubrovniku, dok je Marija Galjanić Sovar, bivša članica Nadzornog odbora Jadrana, postala njegova zamjenica.

I nema tu ništa sporno - bivšem šefu Jadrana Dinu Manestaru, nekadašnjem SDP-ovcu, koji je preuzeo tvrtku 2012. godine, a prije toga bio je savjetnik stečajne upraviteljice Marije Ružić, istekao je mandat. 

Stečaj je pokrenut 2010., a nakon izlaska iz njega 2014. godine uslijedila su ulaganja, što iz vlastitih sredstava, što kreditima banaka, i tvrtka je stala na noge, izlistana je na burzi, ali za daljnji razvoj trebalo je naći strateškog partnera.

Na natječaj Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP) za kupnju 70,74 posto dionica pristigla je polovicom siječnja jedna obvezujuća ponuda, PBZ Croatia osiguranja i Erstea, koji su ponudili 199,8 milijuna kuna, što je šest milijuna kuna više od početne cijene, te se obvezali na dokapitalizaciju od 200 milijuna kuna.

Hoće li oni preuzeti Jadran, CERP još nije odlučio, a odluka će se donijeti na sljedećoj sjednici Upravnog vijeća. Ono što je odlučeno to je da Manestara naslijedi Matić, ali i da dobije menadžerski ugovor na četiri godine, iako postoji mogućnost da Jadran preuzmu mirovinski fondovi, oni o čijim investiranjima ovise i mirovine dijela budućih hrvatskih umirovljenika.

I tu se otvorilo pitanje - ako PBZ/CO i Erste preuzmu Jadran i ne odluče zadržati Matića, tko će mu isplatiti otpremninu na koju ima pravo i zašto je država uopće odlučila sklopiti takav ugovor?

Da ima četverogodišnji menadžerski ugovor s pravom na otpremninu, potvrdio nam je sam Matić.

'Mene je vlasnik imenovao na ovu funkciju uz mandat na četiri godine, a ugovor je menadžerski', priznao nam je Matić.

Upitan što ako dođe novi vlasnik s drugačijom vizijom, netko koji želi svog čovjeka na čelu tvrtke, i tko će u tom slučaju njemu platiti otpremninu, s druge strane na trenutak je nastao tajac.

'Već mi vidite leđa, a tek sam došao. U ugovoru piše tko će platiti otpremninu. To je smiješno pitanje. Trebate postaviti pitanje zašto hoteli sada ne rade. Novinari stvaraju krivu sliku iako ste vi prvi koji ste me nazvali', naveo je Matić i dodao da zbog činjenice da su hoteli zatvoreni on trenutno spava u privatnom hotelu.

Na naše inzistiranje da pojasni hoće li otpremninu u slučaju da ga novi vlasnik ne odluči zadržati platiti država, odnosno porezni obveznici ili mogući novi vlasnik, Matić je kazao: 'Neće otpremninu platiti porezni obveznici jer će to tada biti privatna firma.'  

Naveo je i da se ne zamara time kakva će biti odluka novog vlasnika, ističući da je fokusiran na predstojeću sezonu i buduća ulaganja.

'Za mene je ovo poslovni izazov. Crikvenica je uspavana ljepotica koju ćemo probuditi. Ono što je sigurno to je da će jedan od hotela u budućnosti raditi cijelu godinu. Veliki smo i želimo produžiti sezonu te stvoriti preduvjete za to. Kako su hoteli vođeni prije, neozbiljno bi bilo govoriti dok se ne napravi završni račun za prethodnu godinu', kazao je Matić.

Kako gledaju na činjenicu da je nakon što su predali ponudu na mjesto šefa Jadrana postavljen novi čovjek s menadžerskim ugovorom na četiri godine, upitali smo Dubravka Štimca, predsjednika Uprave mirovinskog fonda PBZ/CO, ali nije bio raspoložen za komentar.

'Još uvijek nismo vlasnici. Nadam se da ćemo postati, ali dok odluka ne bude donesena, bilo bi neozbiljno bilo što komentirati', kazao je za tportal Štimac.

Kako je Matić dobio takav ugovor, pokušali smo doznati od predsjednika Nadzornog odbora Jadrana Ive Bašića, ali na pozive i poruke nije odgovarao. Iz CERP-a su tek kratko priopćili kako je ugovor s Matićem potpisan 29. siječnja u skladu sa svim pozitivnim propisima Republike Hrvatske.

Miroslav Dragičević, iz Horwath HTL Consultinga, tvrtke koja je za Jadran napravila strategiju, odnosno održivi plan poslovanja do 2025. godine, dok je Manestar bio na njegovu čelu, kazao je kako je nedopustivo ovo što se događa.

'Nedopustivo je da se država upliće u buduće privatno vlasništvo ako dođe do njegova prijenosa. Ako se vlasništvo transferira, onda je nedopustivo da država budućem vlasniku bira menadžment iako ga novi vlasnik u svakom trenutku može promijeniti. Meni sve ovo izgleda kao interesna borba unutar HDZ-a. Tko ima kakve interese, to bi najbolje mogao znati DORH. Ako se to ne realizira na način da postane privatna firma, onda neka to država rješava na način na koji najbolje zna', kazao je Dragičević, dodavši da Jadran ima perspektivu i da je ponuda koju su dali fondovi viša nego što objektivno vrijedi.

Marina Cvitić, sindikalistica iz Jadrana, smatra da država radi nedopustivo imenovanjem nove uprave u trenutku kada je pitanje dana (ne)prihvaćanja pristigle ponude.

'Imenovati novu upravu u trenutku kada se odlučuje o takvom pitanju izvan je svake pameti. Kako ne mogu razumjeti one koji su tu funkciju prihvatili, tako ne mogu razumjeti ni one koji su ih postavili. Jedino ako novi vlasnik nije u dogovoru s novom upravom. Onda je to druga priča.

Međutim ako nije, onda to budi sumnju da se upravi osiguravaju velike otpremnine ukoliko novi vlasnik s njima ne bude htio raditi. Kao radnici nismo imali ništa protiv da stara uprava nastavi raditi još mjesec ili dva, dok se odluka ne donese', zaključila je Cvitić.