Riječ je, naime, o obvezi koju je država potpisala 2006. godine za vrijeme Vlade Ive Sanadera, no onda je došla globalna financijska kriza i sindikati i Vlada su se sporazumno dogovorili 2011. godine da će osnovica godišnje rasti za šest posto kad rast bruto društvenog proizvoda (BDP-a) na međugodišnjoj razini dosegne dva i više posto tijekom dva uzastopna tromjesečja.

To se dogodilo 2015. godine, ali su tada Vlada i Državni zavod za statistiku tvrdili da rast BDP-a nije iznosio dva posto, nego su ga prvi put zaokružili na četiri decimale, pa je povećanje iznosilo 1,9998 posto. Nakon toga krenule se pilot-tužbe, a u sindikatu Preporod sada tvrde da je već oko 400 tužbi pravomoćno doneseno u korist radnika te da bi u konačnici oko 170.000 zaposlenika javnih službi moglo profitirati od toga.

Gordana Kovač Bluha, učiteljica u zagrebačkoj Osnovnoj školi Rapska, dobila je pravomoćnu presudu Županijskog suda u Zagrebu u svoju korist i škola joj mora isplatiti nešto manje od 8000 kuna odštete.

S druge strane, u Ministarstvu znanosti i obrazovanja (MZO) drugačije tumače potpisani sporazum. Prema stavu Državnog odvjetništva, koje zastupa državu u sporovima, i Ministarstva, nisu ispunjene pretpostavke za njegovu primjenu, s obzirom na to da sporazum sadrži odredbu o odgađanju povećanja za onoliko kvartala za koliko je zabilježen pad BDP-a, donosi Jutarnji list.