Glavna trasa DC 403 i spojne ceste prolaze kroz izgrađeno gradsko područje pa je tijekom gradnje posebice zbog probijanja tunela bilo i problema s bukom. Na trasi je, naime, više složenih objekata, među kojima su značajniji tunel Podmurvice (1253 metra) te vijadukti Piopi (316 metara) i Mlaka (144 metra).

Ministar Butković je rekao kako je na tom jednom od najvećih infrastrukturnih projekta u Hrvatskoj bilo puno izazova, trebalo je riješiti imovinsko-pravne odnose i izvlastiti dio stanara, bilo je problema i na pomorskom dobru, ali da sve sada ide jako dobro.

Bilo je problema i s bukom, podsjetio je Butković, koji se ispričao građanima, kazavši ih razumije, kao i da će buka s nastavkom gradnje tunela biti sve manja.

Uz napomenu kako je taj projekt najvažniji za kontejnerski terminal na Zagrebačkoj obali, ministar je rekao kako je Upravno vijeće Lučke uprave Rijeka donijelo oduku o novom natječaju za koncesionara Zagrebačke obale. 

"Sa završetkom Zagrebačke obale, s kapacitetom tog i terminala na Brajdici za nekoliko godina ćemo biti jači od Kopra. To nam je cilj i to ćemo ostvariti", poručio je. 

Butković je rekao i kako se "Rijeka polako vraća moru" te najavio da će u ponedjeljak biti otvorene ponude za koncesije za nautičku luku u Porto Barošu.

Ministar je rekao da se puno gradi, ima puno prometnih projekata u Primorsko-goranskoj županiji, kao i cijeloj Hrvatskoj, vrijednih preko 25 milijarda kuna. Izgradnja Pelješkog mosta ide jako dobro, uspješno idu i radovi na završetku 5c koridora, raspisan je natječaj za autocestu prema Sisku, pobrojao je Butković, dodajući kako se pripremaju i novi projekti.

"Pripremamo se i za 'recovery'. Tu ćemo, očekujemo, imati dodatnih oko milijardu eura za prometne projekte, a kada tome dodamo novu financijsku perspektivu, novi OPKK, dolazimo do još jednog velikog investicijskog ciklusa od 25 do 30 milijarda kuna u prometnu infrastrukturu u sljedećih deset godina", rekao je Butković.

Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel istaknuo je kako je DC 403 iznimno važan projekt za Rijeku, koji ne rješava samo pristup Zagrebačkoj obali, nego se priključuje i na gradske ceste i predstavlja pravi zapadni izlaz i ulaz u Rijeku, kao što je DC 404 na istočnom dijelu.

Obersnel je rekao da je do sada rješeno preseljenje 16 obitelji koje su se trebale iseliti s trase ceste te da je u zadnjih nekoliko mjeseci rješene još tri obitelji u suradnji s Hrvatskim cestama i nadležnim ministarstvom.

Prenio je i kako je od investitora zatražio da se buka svede na minimum, ali i da je potrebno još malo strpljenja. 

Građanima Rijeke se zbog buke s gradilišta ispričao predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić, koji je zamolio i za strpljene. 

"Svjesni smo da je buka koju stvaraju građevinski radovi na ovom projektu ogroman problem i da je veća od dozvoljene. No, nalazimo se u fazi radova u kojoj je ta buka neizbježna", rekao je. Dodao je da vode brigu o svemu te se nada da će u sljedećih desetak dana buka biti značajno smanjena.

Na južnom portalu tunela buke tih razmjera više nema, jer su radovi već u tunelu, na oko 140 metara, ali sa sjeverne strane, gdje je napravljeno tek nekoliko metara, buka je veća od dopuštene. No, ta buka je zato jer nam nije dozvoljeno miniranje, zbog malog nadsloja i stambenih zgrada pa se mora raditi čekićem, a to zahtjeva i nešto veću buku, objasnio je Škorić, dodajući i kako tehnologija izvođenja tunela, zbog sigurnosti radnika, ne dozvoljava da se određene faze radova prekinu.

Predsjednik Uprave Hrvatskih cesta je rekao i kako je rok završetka DC 403 travanj 2023. godine. Ako dođe do probijanja roka, to će biti beznačajno i neće ugroziti financiranje projekta, koji mora i bit će završen do kraja 2023. godine, istaknuo je. 

Inače, ugovori o izvođenju radova izgradnje DC 403 od riječke obilaznice do zapadnog dijela riječke luke te o produbljivanju morskog dna na Kostrenskom pristaništu na lučkom terminalu Brajdica, vrijedni ukupno 554 milijuna kuna, potpisani su u lipnju prošle godine.

Ugovor, pak, o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt izgradnje DC 403, vrijedan ukupno 520 milijuna kuna, potpisan je u prosincu 2018. godine. Bespovratna su sredstva osigurana u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj, Operativnog programa Konkurentnost i kohezija (OPKK) do 2020., pri čemu se 85 posto prihvatljivih troškova ili oko 442 milijuna kuna odnosi se na bespovratna sredstva EU, dok se preostali iznos sufinancira iz državnog proračuna