Prema njegovim riječima, događaji u Pakračkoj Poljani nisu se mogli kvalitetno istražiti zbog ratnih aktivnosti, a postupke protiv osoba osumnjičenih za zločine Merčep je često opravdavao osobnom situacijom, odnosno onime što su doživjeli u Vukovaru.

Merčep ni zločine niti ubojstvo obitelji Zec u Zagrebu nije odobravao te je rekao da to treba istražiti i procesuirati', kazao je Reljić i dodao da nije nikada vidio niti da mu je poznat dokument po kojem je Merčep formalno imenovan zapovjednikom pričuvne postrojbe MUP-a, u kojoj je bilo oko dvjesto ljudi, a u javnosti je bila poznatija pod imenom 'Merčepovci'.

Reljić je naveo i kako je Merčepa bilo teško istraživati, a nakon što je ranjen na pakračkom području stekao je aureolu heroja.

'To je čitavu situaciju učinilo još delikatnijom', naglasio je Reljić i naveo kako tadašnji predsjednik države Franjo Tuđman nije tražio da se ljude iz Merčepova miljea ne procesuira. O samom ustroju Merčepove postrojbe navodi da nije imao posebnih saznanja, ali ne dvoji da je Merčepu bilo teško zapovijedati.

'Iz operativnih saznanja doznali smo za zatvor u Pakračkoj Poljani, znam da su tamo odvedeni ljudi i da su nakon odlaska postrojbi pronađeni neki leševi', istaknuo je Reljić.

Iako je ratni premijer Franjo Gregurić u jučerašnjem svjedočenju kazao da Vlada nije znala za Merčepova vojna djelovanja u Pakračkoj Poljani, a Vladimir Šeks je ustvrdio da je prve informacije o tom slučaju vidio u spisu, kao javni tužitelj 1992. godine, Reljić navodi da je Josipa Manolića i bivše premijere Gregurića i Nikicu Valentića redovito izvještavao o događajima na terenu te da su oni sami znali i više nego što je pisalo u izvještajima koje su dobivali.

Nastavak suđenja je sutra, a na klupi za svjedoke trebali bi se pojaviti Ivan Jarnjak i Ivan Vekić