Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić već sedmu godinu drži jednu od najvažnijih i najmoćnijih pozicija u državi i, nakon šefa države Stipe Mesića, 'najdugovječniji' je hrvatski državni dužnosnik. Instalirala ga je 2002. godine 'Šestorka' kad je naprasno prekinula mandat Bajićevog prethodnika Radovana Ortynskog, a njegove usluge nastavio je koristiti HDZ, kad se 2003. vratio na vlast. Mijenjali su se ministri organa reda i ministri pravosuđa, predsjednici sudova i ravnatelji policije, Bajića nitko nije dirao, iako Hrvatska iz godine u godinu dobiva sve lošije ocjene za borbu protiv kriminala i korupcije.

Glavni državni odvjetnik Mladen Bajićjedan je od tri nosiva, ali klimava stupa na kojima počiva borba protiv korupcije i kriminala, borba za Hrvatsku koja će biti država vladavine prava. Njegovim radom nisu zadovoljni ni predstavnici niti institucije međunarodne zajednice, ali je poslovično Bajićevim (ne)radom zadovoljna domaća vladajuća politika, a ni opozicija se u njegovom slučaju ne ističe otvorenim kritikama.

Zahvaljujući podršci politike uspio je preživjeti čak sedam godina na dužnosti državnog odvjetnika, uživa moć kakva se može usporediti samo s onom predsjednika države ili premijerke, ali njega ne možemo mijenjati na izborima. On, međutim, svojim radom ili neradom može utjecati čak i na izborne procese.

Od njegovog ureda nema za javnost zatvorenije institucije u državi, iako rado 'ispod stola' mudro kupuje podršku najvećih medija brižno odabranim pričama iz svog ureda, pričama koje brzo podižu naklade i gledanost i koje još brže prestaju biti aktualne. Bajić ne daje intervjue, posve izbjegava pojavljivanje pred novinarima ukoliko nije riječ o krajnje kontroliranim uvjetima. Bajiću se, ukratko, gotovo uopće ne mogu postavljati pitanja iako smo mu kao građani delegirali veliku moć.

Učinkovito (ne)djelovanje

Javnosti odgovara samo jedanput godišnje, kada brani izvješće o svome radu pred Saborom. Najnovije (za 2008.) stiglo je na Markov trg. Iako HDZ-ovci ne žele javno komentirati njegov rad - nisu to htjeli učiniti ni moćni Vladimir Šeks ni predsjednički kandidat Andrija Hebrang, a ni HDZ-ova glasnogovornica i zastupnica Sunčica Glavak - izvjesno je da će vladajući u Saboru Bajića još jednom podržati i pohvaliti njegovo učinkovito (ne)djelovanje.

SDP će se suzdržati pri glasanju i neće tražiti ostavku glavnog državnog odvjetnika, premda imaju brojne primjedbe na njegov rad. Mladen Bajić od SDP-a će dobiti još jednu, tvrde i poslijednju šansu. Željko Jovanović i Nenad Stazić ističu da mu SDP stranka daje zadnju priliku da do Božića dokaže da nije 'muljator' i da govori istinu kad se opravdava da nije u sedam godina napravio više jer su nedostajale policija i uskočki sudovi.

Hoće li Bajić izići iz ladice?

'Mjeseci koji su pred nama pokazat će zaslužuje li Bajić da i dalje bude na čelu DORH-a, te je li borba s korupcijom i organiziranim kriminalom prešla sa riječi na djela, odnosno iz ladica na stol. Suradnjom policije, porezne i carinske uprave, DORH će dobiti kvalitetne dokazne materijale temeljem kojih može podići dobro utemeljene optužnice, a na uskočkim sudovima je da donesu pravomoćne presude u najkraćem mogućem roku' - naglašava Jovanović, predsjednik saborskog tzv. Antikorupcijskog Vijeća i dodaje da će se tek tada moći da je RH, a time i Bajić i Jadranka Kosor, krenula u bespoštednu bitku sa korupcijom i organiziranim kriminalom.

Predstavnici nevladinih udruga, intelektualci, predstavnici sindikata i poslodavaca puno su kritičniji od politike prema (ne)radu glavnog državnog odvjetnika i većina ih smatra kako nam na čelu DORH-a treba 'Rohatinski'.

Državni odvjetnik zatvoren za javnost

Savjetnica i članica Vijeća GONG-a Suzana Jašić kaže kako je, kad je razmišljala o o pitanju ocjene rada Mladena Bajića, pomislila kako ne zna dovoljno o njegovome radu da bi ga mogla ocjenjivati.

'No, u tome je i problem! Pratim medije, pratim rad većine institucija, razgovaram o tome s kolegama i prijateljima i ne bih li, zapravo, trebala imati jasan stav o radu državnog odvjetnika? To sve govori o otvorenosti državnog odvjetnika premajavnosti i informacijama koje dolaze iz tog ureda.' - naglašava Jašić.

Jašić: Od svih institucija vjerujem samo HNB-u!

Smatra kako je DORH bio dugo pod čvrstom kapom politike, neefikasan i nekompetentan,a kriminalni milje imao je svoje veze na gotovo svim razinama. Jašić postavlja niz važnih pitanja na koja hrvatska javnost nema odgovore niti ima nade da će ih dobiti: 'Koliko je bilo internih istraga u samome državnom odvjetništvu? Kakvi su rezultati? Koliko je ljudi dobilo otkaze, koliko je ljudi na bilo koji način sankcionirano i zbog čega? Tko su ti ljudi koje smo godinama financirali, a nisu obavljali svoj posao? Kakvo smo mi to zapravo Državnoodvjetništvo imali prije, do koje su mjere sezali politički i kriminalni utjecaji, što se sve zataškavalo? Kakvo je ono sada?'.

Bajić nije htio kazniti glasanje mrtvih

Jašić je uvjerena kako su to informacije koje javnost ima pravo znati i koje su nužne da bi se Državnom odvjetništvu vjerovalo. Ističe i da od svih državnih institucija povjerenja ima samo u HNB.Jašić ne govori samo na temelju dojma - GONG-ova neslavna epizoda s DORH-om vezana je za glasanje mrtvih na predsjedničkim izborima 2005. godine. Najprije je odvjetništvo u Splitu odbacilo GONG-ove kaznene prijave o glasanju mrtvih i glasanju u ime drugih osoba na izborima u BiH kao neosnovane. Potom je GONG izvijestio javnost o odgovoru odvjetništva pa je na intervenciju glavnog državnog odvjetnika ponovno pokrenuta istraga. Nakon duljeg vremena dobili su rješenje kako je kazneno djelo utvrđeno, ali da DORH 'nije mogao utvrditi počinitelja'.

Matić: Bajić ne ispunjava svoju ustavnu ulogu

Sociolog kriminala dr. Renato Matić upozorava na ustavnu ulogu glavnog državnog odvjetnika da samostalno i neovisno postupa protiv počinitelja kriminalnih djela i da postupa za zaštitu Ustava i imovine RH te naglašava kako Bajić tu svoju ulogu nije ispunio.
'O njemu ovisi hoćemo li živjeti u uređenoj, humanoj i pravnoj državi i očekivali smo da će samostalno i neovisno istražiti i pokretati procese protiv svih onih koji su nas materijalno oštetili i moralno ponizili. On nas je trebao uvjeriti kako se nasilje, kriminal i nepoštenje neće isplatiti, ali nismo doživjeli da nas glavni državni odvjetnik zastupa 'samostalno i neovisno' kao građane.' - ocjenjuje Matić.

I holokaust i gulazi obavljeni su 'po zakonu'

Bajićevu ovlast da štiti Ustav i imovinu RH komentirao je kroz nekažnjeni kriminal u pretvorbu i privatizaciju koji nas je, prema procjenama neovisnih ekonomskih stručnjaka, koštao čak 150 milijardi eura. Na opravdavanje institucija da ne djeluju jer je 'sve učinjeno po zakonu' odgovara da su i holokaust i Staljinovi gulazi bili po zakonu te da je Hrvatska donosila zakone protiv općeg dobra i općeg morala i da je to moralo biti kažnjeno.

'Nisam dobio odgovore na pitanje zašto se moje poštenje isplatilo manje nego nepoštenje onih koji su se obogatili na račun naroda i imam, kao građanin i sociolog, pravo biti nezadovoljan. Glavni državni odvjetnik ima veliku moć koju smo mu delegirali kroz Ustav, ali je on ne koristi za zaštitu naših interesa. On ne treba svoju moć usklađivati s onima koji također imaju moć - s politikom i kriminalom - nego s nama koji smo se moći odrekli u njegovo ime' - naglašava Matić i zaključuje da Bajića treba odlikovati svim mogućim odlikovanjima, ako dobro radi. Ali, ako ne radi dobro onda nam glavnog državnog odvjetnika valja mijenjati.

Popijač: Za Bajićev (ne)uspjeh presudna je politička volja

Direktor Hrvatske udruge poslodavaca Đuro Popijač kaže kako su poslodavci nezadovoljni djelovanjem i DORH-a i policije i, posebno, sudstva jer sustav ne kažnjava nezakonite radnje i ne osigurava zaštitu od kriminala niti zaštitu vjerovnika.

'DORH bi, kao i ostali, mogao raditi i bolje i efikasnije kako bi se sankcionirali svi oni koji krše zakone RH i izigravaju obveze prema radnicima, državi i vjerovnicima. Zbog nedjelovanja imamo velike probleme s nelojalnom konkurencijom i korupcijom u sustavu javne nabave, koja guši slobodno poduzetništvo.' - ističe Popijač. Naglašava i kako sustavi poput DORH-a nikad ne ovise samo o jednoj osobi te da Mladen Bajić ne može ništa sam promijeniti. Popijaču je upitna odredba o njegovoj samostalnosti i neovisnosti jer ga bira Sabor, dakle, politika.

'Kome on polaže račun? Hrvatskom saboru. To znači da je presudna politička volja da se mijenja odnos prema kriminalu i korupciji. Istovremeno, od glavnog držvnog odvjetnika svi očekujemo da bude hrabar i odlučan jer je to jedna od ključnih funkcija. On bi se iskreno morao boriti da ukloni prepreke koje mu stoje na putu da dobro radi' - poručuje Popijač i kaže kako su poslodavci najmanje zadovoljni pravosuđem te u njemu vide najslabiju, kritičnu točku sustava.

Sever: DORH se treba osloboditi političkih okova

Na presudan utjecaj politike na glavnog državnog odvjetnika upozorava i predsjednik Nezavisnih sindikata Hrvatske Krešimir Sever. Mišljenja je kako je to glavni razlog nerada DORH-a i nezadovoljstva koje taj nerad prouzročava.

'Mi smo kilava zemlja, zemlja pripovjedača i obećavača, i kod nas se, nažalost, svi uspjesi i neuspjesi institucija ocjenjuju kroz djelovanje samo jedne osobe. Vladu smo navikli gledati kroz sposobnu premijerku, ali ne i kroz nesposobne ministre, a tako je i s Državnim odvjetništvom. Nikad nije problem samo jedan čovjek i pitanje je jesu li samo više razine odgovorne, a ne i niže razine u DORH-u. No, o tome mora brinuti gavni državni odvjetnik i ukloniti prepreke, a uz to se i hitno osloboditi političkih okova' - zaključuje Sever.

NHS ima neposredno iskustvo s neradom Državnog odvjetništva njegov je NHS imao na slučaju 'Dalmatinke nove' u kojem su ih sindikati pozivali više puta da djeluju i podnosili prijave, ali nikad nije pokrenuta istraga to jest kazneni progon odgovornih. Kao i u stotinama drugih slučajeva koji su stigli u ladice Mladena Bajića.