Problem koji Crna Gora ima nakon usvajanja zakona o slobodi vjeroispovijesti nije isključivo crnogorski, već ga treba promatrati u kontekstu borbe proeuropskih i anteuropskih snaga na Zapadnom Balkanu, kazao je nakon sastanka čelnika vrha EU i šest zemalja regije predsjednik Milo Đukanović
Nakon radne večere koju je u nedjelju navečer u Bruxellesu za čelnike EU i šest zemalja Zapadnog Balkana organizirao predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, Đukanović je crnogorskim novinarima rekao da se "još uvijek u regiji vodi oštar politički duel između politika koje zastupaju europsku budućnost svakog od naših društava na Zapadnom Balkanu i politike koja želi konzervirati postojeće stanje i zadržati Balkan na vaneuropskom kolosjeku".
Radi se o ostacima naslijeđa koje je u biti duboko antieuropsko i to treba rješavati u duhu dobre europske demokratske prakse, rekao je Đukanović.
vezane vijesti
U Crnoj Gori se od početka godine, nakon što je usvojen zakon kojim se regulira vlasničko pitanje nad objektima vjerskih zajednica, dva puta tjedno održavaju prosvjedne šetnje koje organizira Srpska pravoslavna crkva koje okupljaju i po nekoliko desetina tisuća prosvjednika. Prosvjedi imaju podršku prosrpske oporbe, ali i službenog Beograda, dok se pojedini ministri srbijanskoj vladi utrkuju u izjavama kojima vrijeđaju Crnogorce koji žive u Srbiji.
Crnogorski predsjednik je novinarama u Bruxellesu rekao kako je Crna Gora u stanju riješiti te unutarnje probleme, kao i one u odnosima s drugim državama u najboljem duhu europske prakse i stečevina EU.
Ipak, smatra on, ne smije se podcijeniti da u dubini svakog od društava Zapadnog Balkana, kao posljedica desetljetnog zaostajanja, postoje naslage retrogradne svijesti. To se vidi danas i u Crnoj Gori, u kojoj, nasuprot nastojanjima na razvoju građanske države i multietničkog društva kao sastavnog dijela euroatlanske zajednice, postoji prijedlog povratka "u status nacionalne, preciznije srpske države, u status države kojom će upravljati Srpska pravoslavna crkva po modelu srednovjekovne države", ocijenio je Đukanović.
Govoreći o o proširenju EU predsjednik Crne Gore smatra da EU, nakon deklarativne, mora pokazati i bitnu zainteresiranost za prijem novih članica.
Na radnoj večeri s čelnicima EU, predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom, predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen te visokim predstavnikom za vanjsku i sigurnosnu politiku Josepom Borrellom i Andrejom Plenkovićem kao premijerom zemlje koja predsjeda Vijećem EU-a, uz crnogorskog predsjednika sudjelovali su čelnici Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije.
Nakon susreta hrvatski premijer priopćio je novinarima da će podizanje teme proširenja na zemlje jugoistočne Europe na najvišu razinu u EU-u i promjena ozračja po tom pitanju biti velika pozitivna politička ostavština hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a. Plenković je rekao da je cilj ove radne večere bio priprema sastanka na vrhu u Zagrebu 6. i 7. svibnja, na kojem prema njegovim riječima, između ostalog Komisija želi predstaviti snažan investicijski paket za zemlje jugoistoka Europe.
