Temperature oko 25 Celzijevih stupnjeva, pa čak i do 30 na Jadranu, zabilježene diljem Hrvatske ovaj tjedan, definitivno nisu nešto što je uobičajeno u ovom razdoblju godine, a kako za tportal kaže šefica DHMZ-ovog Sektora za vremenske i pomorske analize i prognoze Dunja Plačko Vršnak, po svemu sudeći, ovakvo vrijeme trebalo bi se nastaviti i u prvim danima listopada.

'Na mjesečnoj skali postoji vjerojatnost da će biti pozitivne anomalije temperature i da će listopad biti topliji. Sljedećih tjedan dana temperatura će biti viša od prosjeka. Prosjek je sada - minimalne temperature oko 10-11 °C, a maksimalne oko 20 °C. Jutra će biti razmjerno svježa, ali danju treba računati na temperaturu od oko 25 °C. Nešto malo nižu temperaturu od 23/24°C možemo imati u nedjelju, ali sljedećih tjedan dana vladat će iznadprosječna temperatura, stabilno vrijeme i bablje ljeto', kaže meteorologinja DHMZ-a.

Topla jesen

Toplije vrijeme od prosjeka prognozirano je i za jesen. 'Prema prognostičkom materijalu koji nam je dostupan, pred nama je opet jedna u nizu toplijih sezona od uobičajenog. Za te jesenske mjesece pred nama - listopad, studeni i prosinac - postoji signal da se u cijeloj sezoni, ali i ako gledamo mjesec po mjesec, očekuje pozitivno odstupanje temperature od prosjeka. Međutim to ne znači da neće biti razdoblja s hladnim vremenom. Ta razdoblja onda najčešće nisu duga, već dolaze kao posljedica prolaska frontalnih poremećaja i zadržavanja hladnijeg zraka. Može biti i hladnijih dana, ali općenito, ako gledamo sezonu u cjelini, onda se u sljedeća tri mjeseca očekuje toplije vrijeme od uobičajenog', poručuje za tportal Plačko Vršnak.

Radi se uglavnom o oko dva stupnja iznad prosjeka. 'Ako gledamo klimatologiju i prosjek, iz mjeseca u mjesec ta je temperatura sve hladnija. Ali zadržimo se, primjerice, na listopadu - minimalna temperatura u tom mjesecu na zagrebačkom području uobičajeno iznosi između 5 i 10 °C, a maksimalna između 15 i 20 °C. Više vrijednosti su na početku, a niže na kraju mjeseca. Kad govorimo da će biti toplije od toga, onda, prema onome što nam pokazuju podaci, govorimo o redu odstupanja od stupanj do dva', kaže meteorologinja DHMZ-a.

Kada je riječ o oborinama, njih će, kaže Plačko Vršnak, biti više. 'Naši kolege klimatolozi napravili su analizu i ona je pokazala da je ovo ljeto bilo kišovitije od uobičajenog, posebno na Jadranu i područjima uz Jadran, ali i u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Ovo što vidimo iz prognostičkog materijala kojim raspolažemo, i za jesen, odnosno za cijelu sezonu, postoji signal za više oborina od uobičajenog. Ta vjerojatnost za takvo pozitivno odstupanje veća je za Jadran i područja uz njega (Gorski kotar, Lika, unutrašnjost Dalmacije). Ako pogledamo odstupanja po mjesecima, i dalje je veće odstupanje na Jadranu i u područjima uz njega od unutrašnjosti, no nekako u listopadu postoji najveći signal za više kiše od uobičajenog i u unutrašnjosti. Što to znači - više kiše od uobičajenog? Primjerice, u listopadu na zagrebačkom području padne oko 90 litara kiše po četvornom metru, to je mjesečna količina', dodaje Plačko Vršnak.

Poplave

Možemo li onda očekivati i bujične poplave, kakvima smo svjedočili ovo ljeto? Meteorologinja DHMZ-a pojašnjava da se na mjesečnoj skali to ne može predvidjeti. 'Ako čovjeka interesira hoće li biti velike količine kiše ili ekstremnih oborina, prati se prognoza za kraće razdoblje. U svjetlu pozitivnih anomalija temperatura i oborina, nije isključeno da će i toga biti. No na sezonskoj skali to ne možemo reći. Općenito vrijedi ona - što je prognostičko razdoblje kraće, to je prognoza pouzdanija', kaže Plačko Vršnak te je pozvala građane da svakako na stranicama DHMZ-a prate kratke prognoze, ali i upozorenja na ekstremne vremenske uvjete.