Sudeći prema dosadašnjim reakcijama na presudu, bankari zasad ne planiraju ponuditi klijentima nikakvu odštetu. Premda je presudom utvrđeno da su banke povrijedile prava korisnika kredita jednostranim mijenjanjem kamatnih stopa, bankari smatraju da nisu dužni ništa ponuditi. Štoviše, tražit će od Vrhovnog suda ukidanje i preostalog dijela presude (koji se odnosi na promjenjivu kamatnu stopu) držeći se argumenta da su sve radili po postojećim propisima.

Reviziju presude na Vrhovnom sudu tražit će i Udruga Franak, koja će ustrajati u svom zahtjevu da se, uz ništetnost promjenjivih kamatnih stopa, poništi i valutna klauzula u švicarskom franku.

Paralelno s pripremama za nastavak sudskog procesa, Udruga Franak pripremila je upute za traženje odštete od banaka. Predlošci i jasni koraci pomoću kojih će dužnici moći od banaka tražiti povrat preplaćenih iznosa kamata javnosti će biti predstavljeni u srijedu.

Ukoliko banke ne prihvate zahtjeve za odštetu, dužnici će morati pokrenuti pojedinačne tužbene zahtjeve. Pritom će se suočiti i s problemom zastare s obzirom da je od sklapanja ugovora o kreditu prošlo puno vremena.

Financijski stručnjak Miljenko Gjunio upozorava da je u ovom slučaju rok za zastaru pet godina. 'Na žalost, rok zastare teče od dana ponošenja tužbenog zahtjeva', izjavio je za tportal Giunio.  

Što to konkretno znači?

Primjerice, ako ste ugovor o kreditu sklopili 2007. godine, a tužbu dižete 2014. godine, u slučaju pozitivnog sudskog rješenja pravo na odštetu imate samo za kamate koje ste preplatili od 2009. nadalje, dok preplaćeni iznos za ranije godine (u ovom slučaju od 2007. do 2009.) ide u zastaru i za taj period nećete imati pravo na povrat.

Prema procjenama ekonomista iz Udruge Franak, u ovome trenutku ukupno ima još 21 milijarda kuna kredita u 'švicarcima', dok ukupna preplata i zbog valutne klauzule i zbog ništetnosti promjenjive kamate u tim kreditima između 2008. i 2013. iznosi oko 8,5 milijardi kuna.