Europski sud za ljudska prava (ESLJP) u četvrtak je donio još dvije presude kojima je utvrdio da Hrvatska nije povrijedila pravo na život, odnosno da je poduzela sve odgovarajuće i moguće korake u istrazi ratnih zločina u Sisku 1991. i nakon vojnoredarstvene akcije Oluja 1995.
Kako je u četvrtak izvijestio Ured zastupnika Republike Hrvatske pred ESLJP-om riječ je o presudama u slučaju Trivaković protiv Hrvatske i Zdjelar protiv Hrvatske.
U prvom slučaju sud je utvrdio da Hrvatska nije povrijedila pravo na život podnositeljici Stoji Trivkanović, jer je u potpunosti istražila sve okolnosti ratnog zločina koji je počinjen nad njezinim sinovima Z.T. i B.T. 1991. u Sisku.
Sinove podnositeljice zahtjeva odveli su 25. kolovoza 1991. u nepoznatom smjeru pripadnici specijalne policije 'Vukovi'. Njihova tijela nikada nisu pronađena, a policija je započela istragu njihove smrti.
vezane vijesti
'U listopadu 2002. policija u Sisku intenzivirala je istragu tog, kao i drugih događaja u kojima su smrtno stradali hrvatski građani srpske nacionalnosti na širem području Siska. Između ostalog, policija je istražila i događaj u kojem su nestali Z. i B.T. te je utvrđeno kako su isti odvedeni iz svoje kuće od strane pripadnika 'Vukova' i odvedeni u nepoznatom smjeru. Policija je također ispitala sve osobe koje bi mogle imati saznanja gdje su bili odvedeni sinovi podnositeljice zahtjeva.
Nakon provedene istrage, 16. prosinca 2011. Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku podiglo je optužnicu protiv dvije osobe zbog počinjenja kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Te osobe optužene su na temelju zapovjedne odgovornosti, odnosno zbog toga što su zapovijedale jedinicama čiji nepoznati pripadnici su počinili brojne zločine protiv civilnog stanovništva u razdoblju između srpnja 1991. i lipnja 1992, uključujući i nestanak i stradavanje Z. i B. T. Nakon provedenog postupka, dana 10. lipnja 2014. načelnik sisačke policije iz tog vremena (V.M.) pravomoćno je osuđen zbog kaznenog djela ratnog zločina, te mu je izrečena kazna od deset godina zatvora', navode u priopćenju.
U drugom slučaju sud je zaključio da Hrvatska nije povrijedila pravo na život devetero podnositelja zahtjeva, jer je u potpunosti istražila sve okolnosti ratnog zločina koji je počinjen nad njihovim ocem u kolovozu 1995. nakon Oluje.
'11. listopada 2001. godine izvjesni S.K. dostavio je Državnom odvjetništvu RH listu osoba za koje je tvrdio da su civili ubijeni tijekom VRA 'Oluja'. Kraj imena podnositeljevog oca M. Z. je naveo da je 'ubijen hicem iz vatrenog oružja u glavu od pripadnika jedinice 'Tigrovi'. Navedenu listu Državno odvjetništvo odmah je proslijedilo policiji na nadležno postupanje nakon čega je započela istraga.
Europski sud u svojoj je presudi utvrdio kako su državna tijela poduzela sve raspoložive i moguće korake u istrazi koju su provele, iako sama istraga nije dala rezultata u vidu otkrivanja počinitelja ovog kaznenog djela. Policija je u nekoliko navrata ispitala više osoba koje su u relevantno vrijeme bili pripadnici jedinice 'Tigrovi', ali nije došla do korisnih saznanja. Tijela nadležna za provođenje istrage slijedila su svaki trag koji im se tijekom istrage otvarao kako bi rasvijetlila ovaj događaj. Europski sud je utvrdio kako nadležna tijela u svojem postupanju nisu imala ozbiljnijih previda ili propusta, te je njihova reakcija na prijavu događaja 2001. godine bila promptna i učinkovita', izvijestio je Ured.
Ni jedna presuda još nije konačna, a to će postati ukoliko ni jedna od strana u postupkune podnese zahtjev za preispitivanje presude pred Velikim vijećem.
