Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović poručila je u utorak na svečanoj akademiji u povodu 200. obljetnice osnivanja prve srpske elementarne škole pri zagrebačkoj pravoslavnoj crkvenoj općini, te 10. godišnjice osnivanja Srpske pravoslavne opće gimnazije 'Kantakuzina Katarina Branković', da Hrvatska želi biti država stvarne, a ne samo proklamirane tolerancije.

Grabar-Kitarović pozdravila je učitelje, đake i uzvanike riječima 'Hristos vaskrse!', kao izrazom zajedničke vjere u Kristovo uskrsnuće, istaknuvši kako je jubilej važan ne samo po svom povijesnom značenju, nego još više po tome što znači za budućnost, jer riječ je o mladima koji će za koju godinu biti graditelji svoje i naše budućnosti.

Napomenuvši kako je prosvjetni rad poslanje Srpske pravoslavne crkve (SPC) podsjetila je na ljude koji su iz ljubavi prema svojem narodu svoja znanja i sposobnosti uložili u pravedni cilj - da djeca i mladi dobiju što bolju izobrazbu i postanu što bolji ljudi.

'Tim nastojanjima nisu sva vremena bila jednako sklona, no prije desetak godina dozrelo je vrijeme za obnovu te prosvjetne tradicije', rekla je hrvatska predsjednica dodavši kako je na poticaj pokojnoga mitropolita Jovana, uz potporu SPC-a, te državnih i gradskih vlasti otvorena nova gimnazija.

Škola koristi ime Kantakuzine Katarine Braniković, srpske plemkinje iz 15. stoljeća, koja je velik dio života provela u Zagrebu i Hrvatskoj.

Predsjednica je napomenula da škola djeluje u novim prostorima prema najvišim pedagoško-prosvjetnim standardima. Deseta obljetnica nadilazi značenje obilježavanja prvoga školskog jubileja, rekla je dodavši kako je nemoguće današnji događaj gledati izvan konteksta ukupnih odnosa hrvatskog i srpskog naroda i njihovih matičnih država.

'Sa svoje strane pomagat ću afirmaciju svih nacionalnih manjina i vjerskih zajednica', naglasila je dodavši kako je tolerancija samo osnova za krajnji cilj - otvaranje prostora afirmaciji kulturnih i vjerskih identiteta manjinskih zajednica, te njihovu integraciju u društveni život.

Gimnazija promiče i baštinu pravoslavne duhovnosti, te srpski nacionalni identitet i tradiciju, a učenicima otvara vidike multikulturalnosti i multikonfesionalnosti, upoznajući ih s osnovnim sadržajima hrvatske kulturne baštine, te im tako lakše otvara sve vidike hrvatskoga društva.

'Usporedno njegovanje vlastite tradicije i otvorenost prema drugim kulturama važna je osnova za izgrađivanje cjelovita humanizma', naglasila je Grabar-Kitarović dodavši kako je škola također odgojitelj općeljudskih i etičkih vrijednosti, što će djeci omogućiti da izrastu u zrele ljude, koji će svoja znanja uložiti u osobni razvoj, dobrobit svoje zajednice i zajedničke domovine Hrvatske.

Zagrebačko-ljubljanski mitropolit Porfirije istaknuo je da hrvatski i srpski narod povezuje kršćanska vjera i prostor na kojem zajednički žive i kojeg prožimaju. 'Nismo jednoobrazni i Bogu se ne moramo jednoobrazno moliti', rekao je Porfirije dodavši kako je Bog stvorio različitost.

U ljubavi jednih prema drugima, bez obzira na koji se način molimo, dužni smo čuvati sve ono što nas zbližava, poručio je zagrebačko-ljubljanski mitropolit. Iza sebe smo, istaknuo je, ostavili događaje iz ne tako davne prošlosti, pa danas zajednički dijelimo nadu u bolje sutra.

Zamjenica zagrebačkoga gradonačelnika Vesna Kusin podsjetila je kako je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić svesrdno podupirao izgradnju zgrade srpske pravoslavne gimnazije, što je pomoglo izgradnji tolerantnog društva. Ta je škola uzor i drugim školama, ocijenila je Kusin, dodavši kako ona kod svojih učenika odgaja kozmopolitski duh.

Zamjenik ministra znanosti, obrazovanja i sporta Roko Andričević napomenuo je da su odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina sastavni dio hrvatskoga školskog sustava. Podsjetivši kako 2575 učenika pohađa nastavu na srpskom jeziku i pismu, rekao je kako Hrvatska njeguje različitost.

Izaslanica srbijanskoga predsjednika Jasmina Mitrović Marić ocijenila je kako bi bilo manje neznanja i više ljubavi kad bi se svi držali poruka Svetog Save, prvog srpskog učitelja i prosvjetitelja.

Budućnost države onakva je kakve su joj prosvjeta i pedagogija, rekla je napomenuvši kako je Sava prosvijećenost smatrao višom od učenosti, odnosno kao sustav vrijednosti u kojem je odnos prema sebi i drugima uvijek odnos prema jednakima.

Odupirući se vlastitom nemaru prema kulturi pamćenja, njegujući nacionalnu samosvijest i ravnopravnost, razvijajući slobodno mišljenje i stvaranje, srpski i hrvatski narod trebaju poštivati svoje slavne pretke, rekla je Mitrović Marić.