Na državne institucije u općinama Vojnić i Vrbovsko postavljene su u petak četiri ploče s natpisima na latinici i ćirilici, a u Ministarstvu uprave objašnjavaju da su zakonski uvjeti za to ispunjeni prije više od desetljeća te najavljuju da će i u drugim gradovima i općinama provesti nadzor i tamo gdje je to potrebno neposredno primijeniti zakone koji nacionalnim manjinama jamče pravo na ravnopravnu službenu uporabu njihova jezika i pisma u sredinama u kojima čine više od trećine ukupnog stanovništva.
Zakonski uvjeti za dvojezičnost u Vojniću i Vrbovskom su ispunjeni od samoga stupanja na snagu Ustavnoga zakona o pravima nacionalnih manjina te Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina, budući da Srbi još po popisu iz 2001. čine više od trećine tamošnjeg stanovništva.
U Ministarstvu uprave kažu kako su ploče postavljene nakon provedenog nadzora, kakav najavljuju i u drugim sredinama u kojima po rezultatima popisa iz 2011. manjine ostvaruju pravo na dvojezičnost.
Poručuju kako će država pritom krenuti od sebe, odnosno od državnih ustanova i tvrtki, prije svega od Hrvatskih cesta, koje su dužne postaviti natpise na manjinskim jezicima na cestama u sredinama u kojima manjine na to imaju pravo.
Inspekcije će provjeravati jesu li dvojezične ploče na državnim, ali i na gradskim institucijama, ulicama i trgovima, a tamo gdje utvrde da se zakon ne poštuje, lokalnim vlastima dat će nalog da primijene dvojezičnost. Ukoliko gradska tijela ne postupe po nalogu, uslijedit će im prekršajne prijave i plaćanje kazni.
Takvo postupanje državne uprave zasad se, međutim, ne može očekivati i u Vukovaru, a u Ministarstvu objašnjavaju kako Vukovar u ovom času nije prioritet jer, po odluci Ustavnoga suda, zasad uživa poseban status.
Ustavni je sud, naime, u kolovozu prošle godine, u odluci kojom je neustavnim proglasio raspisivanje referenduma 'o ćirilici', Vladi zabranio provođenje Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina prisilnim mjerama dok se izmjenama toga zakona ne osigura prikladan pravni mehanizam koji će se primijenjivati u slučajevima kada jedinica lokalne samouprave opstruira provođenje zakona.
Za izradu takvoga zakona Vlada je dobila rok od godine dana, koji je ispoštovala u srpnju, uputivši u u hitnu saborsku proceduru dva zakonska prijedloga koja bi joj omogućila raspuštanje lokalnih predstavničkih tijela koja opstruiraju pravo na ravnopravnu službenu uporabu jezika i pisma nacionalnih manjina. Sabor je, međutim, odlučio da će o predloženim zakonima provesti dva čitanja pa je čitava priča odgođena za jesen.
Istom odlukom Ustavni je sud obvezao vukovarsko Gradsko vijeće da Statutom Grada urediti individualna prava pripadnika nacionalnih manjina na službenu uporabu svoga jezika i pisma te "javnopravne obveze tijela državne i javne vlasti između onih navedenih u Zakonu o službenoj uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina za koje smatra da odgovaraju životnim činjenicama i faktičnim okolnostima u Gradu Vukovaru, u opsegu koji ne ugrožava samu bit tih prava, a istodobno uvažava potrebe većinskog hrvatskog naroda koje izviru iz još uvijek živih posljedica velikosrpske agresije početkom 90-ih godina 20. stoljeća te potrebu pravednog i pravilnog tretmana srpske nacionalne manjine na području Grada Vukovara".
Gradsko vijeće Statut je izmijenilo u ponedjeljak, ali njime nije predvidjelo postavljanje ćiriličnih natpisa na gradske institucije, trgove i ulice, što su predstavnici srpske manjine protumačili kao kršenje ustavnim zakonom i međunarodnim ugovorima zajamčenih prava manjina. Najavili su da će se žaliti Ministarstvu uprave, ali i međunarodnim institucijama, Europskoj komisiji, Vijeću Europe i Vijeću sigurnosti UN-a.
