Džaferović je u intervjuu listu kazao kako vjeruje da Hrvatska želi pomoći njegovoj zemlji da što prije postane članicom EU, ali je dodao kako u svjetlu činjenice da je Zoran Milanović postao hrvatskim predsjednikom gradnju međudržavnih odnosa vidi kroz potrebu da Hrvatska u Uniji promiče prava i potrebe "svih koji žive u BiH", a ne samo politiku HDZ BiH, kako je to, tvrdi Džaferović, sada slučaj.

"Vjerujem kako se članstvo Hrvatske u EU vrlo često zlorabi kako bi se unutar BiH udovoljilo prije svega politici HDZ BiH u njegovim zahtjevima, pa i onim koji su neprihvatljivi za našu zemlju", kazao je bošnjački član Predsjedništva BiH.

Džaferović nije detaljnije obrazložio što pod tim misli, no naznačio je kako bi se ova njegova primjedba mogla odnositi prije svega na različite prijedloge o načinu izmjene izbornih pravila, što je trenutačno najvažnija tema za HDZ BiH. U toj stranci izmjenama izbornog zakona uvjetuju i dovršetak provedbe rezultata izbora iz listopada 2018. odnosno uspostavu nove vlade Federacije BiH.

Predsjednik najveće hrvatske stranke Dragan Čović je ranije izjavio kako vjeruje da je dogovor o tome moguće postići ubrzo, možda već do kraja ožujka, no Džaferović sada kaže kako u to ne vjeruje.

On je potvrdio kako su HDZ BiH i Stranka demokratske akcije (SDA) otvorili pregovore oko izmjena izbornog zakona, ali je optužio stranku Dragana Čovića da uvjetuje formiranje vlade Federacije BiH neprihvatljivim izmjenama izbornih pravila koja, kako tvrdi, imaju za cilj jačanje etničkoga, a slabljenje građanskoga koncepta ustroja države.

"Prijedlozi HDZ BiH protivni su načelima vladavine prava. Ova država ne može sebi dopustiti 'niti za jotu' slabljenje građanskog načela. Smatramo da se prvo trebaju provesti izborni rezultati pa onda razgovarati o izmjenama izbornog zakona. Ne vjerujem da se taj zakon može promijeniti niti za mjesec, dva, ali niti za tri mjeseca", ocijenio je Džaferović.