Džaferović se oštro intoniranim priopćenjem oglasio nakon što su beogradske 'Večernje novosti' objavile kako se on tijekom rata, kada je obnašao dužnost načelnika Centra službi sigurnosti u Zenici, sastajao sa Sulejmanijem, iranskim generalom koji je prošlog tjedna ubijen u ciljanom napadu što su ga izvele SAD po nalogu predsjednika Donalda Trumpa.

Pozivajući se na neimenovane, navodno diplomatske izvore u Sarajevu beogradski je list objavio tvrdnju kako je Sulejmani u BiH boravio 1993. i 1994., kamo je došao preko luke Ploče te kako je tijekom rata boravio na području središnje Bosne 'i bio u koordinacije' s Džeferovićem.

Džaferović je za te tvrdnje kazao da je riječ o 'nebuloznom pokušaju' da ga se dovede u vezu sa Sulejmanijem te o lažima koje je iskonstruirala srbijanska obavještajna služba plasirajući ih preko režimskih medija.

Ocijenio je da se radi o poruci koja mu se preko režimskih srbijanskih medija šalje kao članu Predsjedništva BiH zbog toga što očito predstavlja 'branu još živoj velikosrpskoj ideologiji, jer stalno govorim istinu o agresiji, zločinima i genocidu, koja im se ne dopada i koju svojom propagandom nastoje izmijeniti'.

'Ta ideologija nije digla ruke od BiH i ovakvim udarima pokušava ušutkati bošnjačke političare te oslabiti pozicije države BiH i posebno bošnjačkog naroda', poručio je Džaferović.

Tvrdnju o tome da je je likvidirani zapovjednik elitne postrojbe Kuds u sastavu Iranske revolucionarne garde tijekom rata u BiH boravio u toj zemlji do sada je iznio samo novinar zagrebačkog 'Večernjeg lista' Hasan Haidar Diab.

On je ustvrdio kako mu je Sulejmani osobno tijekom jednog od susreta 2016. i 2017. kazao kako je boravio u BiH 1993. i 1994. godine.

'Gdje god muslimanima treba pomoć, ja sam tu', navodno je tada Diabu kazao iranski general.