Nakon sastanka nije davao nikakve izjave, već je šutke otišao. No nije razlog njegovoj mučaljivosti žurba na proslavu 65. rođendana, već činjenica da ovaj tjedan, u četvrtak, sva svjetska tržišta očekuju njegov novi javni nastup koji bi trebao pokazati u kojem će smjeru ECB okrenuti svoju politiku kako bi pomogao izlasku eurozone iz krize. No kako to već biva, zastupnici nisu bili tako šutljivi pa se ipak uspjelo saznati da je Draghi rekao da bi ECB mogao kupovati državne obveznice članica eurozone, ali srednjoročne, i to do roka isplate od tri godine. Prema navodima zastupnika, koji su odmah nakon objave prvih vijesti o izjavama dobili po prstima od šefice odbora Sharon Bowles, takva odluka ne bi značila da je potrebno tiskati svjež novac za kupovinu.

Tržišni analitičari ovu su vijest dočekali sa zadovoljstvom jer se time pokazuje da je ECB spreman pomoći, ali ne i izvlačiti zemlje iz krize, što je i dalje njihova obveza, te je preko noći euro ojačao, a pozitivno su reagirala i azijska tržišta. No oči su i dalje uprte u četvrtak i Draghijev nastup koji bi trebao otvoriti novu etapu političkih i financijskih napora da se zaustavi kriza u eurozoni koja sve ozbiljnije prijeti novim krahom svjetskog gospodarstva: SAD i Kina osjećaju izravne posljedice eurokrize u usporavanju svog oporavka i rasta pa stoga nije čudno da je Peking na posljednjem sastanku s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel potvrdio spremnost da pomogne Europi.

Naime, tržišta će sada malo popustiti pa će biti lakše i europskim zemljama u krizi, Španjolskoj (koja treba 125 milijardi eura za stabilizaciju banaka, a jučer se i pokrajina Andaluzija obratila Madridu s molbom za pomoć u iznosu od milijardu eura) i Italiji. No ključno će biti što će Draghi reći u četvrtak. Inače, ideji otkupa državnih obveznica najžešće se protivi Berlin. Ni ondje nisu u idealnom ozračju jer bi idući tjedan ustavni sud trebao donijeti odluku o tome jesu li fiskalno pravilo i europski stabilizacijski mehanizam u skladu s temeljnim njemačkim dokumentom. Ministar financija Wolfgang Schaeuble već nekoliko dana smiruje zabrinute i tvrdi da će odluka biti pozitivna, ali sumnja ostaje.

Rejting agencija Moody’s je pak u ponedjeljak opet 'razveselila' Europsku uniju i promijenila izglede njezinog rejtinga Aaa u 'negativno'. Agencija se opravdava time da je na tako nešto bila prisiljena jer se isto dogodilo najvećim ekonomijama u regiji, Njemačkoj, Nizozemskoj, Francuskoj i Velikoj Britaniji.

Inače, pred odborom Europskog parlamenta, ali pred otvorenim vratima, jučer je izlagao i povjerenik za financijska i gospodarska pitanja Olli Rehn najavivši 'iznimno intenzivnu i radnu jesen' u kojoj je glavni cilj uspostava bankarske unije (potvrda je toga da se danas sastaju Merkel i šef Europskog vijeća Herman Van Rompuy u Berlinu, a u Rimu talijanski predsjednik Francoise Hollande i talijanski premijer Mario Monti). Sada traje prvi korak u tom smjeru i Europska komisija privodi kraju zakonodavni prijedlog za jedinstveni nadzorni mehanizam banaka u eurozoni koji će objaviti 12. rujna. Drugi korak predstavlja izrada skupnog okvira za osiguravanje bankovnih uloga te za sprečavanje i rješavanje bankarskih kriza.