'U drugoj polovici godine može se očekivati povećanje rata kredita koji imaju kamatne stope vezane uz NRS, tu nacionalnu referentnu stopu koja je zapravo trošak izvora financiranja banaka. Riječ je o otprilike trećini stambenih kredita, nekih 67.000 građana.', kaže glavni ekonomista HNB-a Vedran Šošić
'Osim što su vezani uz NRS, to su krediti koji imaju mogućnost promjene kamatne stope. Neki krediti imaju ugrađenu zaštitu od promjene kamatne stope godinu dvije tri, pet, deset. I kod gotovinskih nenajmjenskih kredita je riječ o preko 100.000 kredita što se čini kao jako velika brojka, ali su učinci manji i tih kredita je puno više - od gotovinskih kredita je svaki deset ili svaki dvanaesti.', objasnio je za RTL Danas glavni ekonomista HNB-a Vedran Šošić kada građani mogu očekivati veće rate kredita.
Na upit koliko bi to povećanje moglo iznositi, kaže kako je taj učinak za sada vrlo blag.
vezane vijesti
'NRS je porastao 0.3 postotna boda, to nije puno. Mi smo u našoj novoj publikaciji ispitivali učinke rasta kamatnih stopa na te kredite za 0.7 postotnih bodova- na neki način uračunali smo još jednu tranšu jer NRS nastavlja polako rasti. Po našim simulacijama, za otprilike četiri petine od tih 67.000 bi bio rast do 5 posto rate. Ako to prevedemo u eure, to bi bilo do 9 eura povećanje u prosjeku. Za onu zadnju petinu, koji imaju kredite s nešto dužom ročnosti i većim iznosima, to bi bilo nešto više od 5 posto, u prosjeku 25 eura, ali to je više nego duplo povećanje od onog koje će se stvarno dogoditi. Povećanje bi zapravo iznosilo do 5 eura za četiri petine dužnika, a za ovu ostalu petinu bi bilo do 10-ak eura mjesečno.', odgovorio je Šošić.
Ističe kako bi već od 1. srpnja dio banaka mogao povećati kamatne stope te da su nekim građanima obavijesti moža već stigle u poštanske sandučiće.
Kaže kako je povećanjem zahvaćeno i malo više od desetine nenamjenskih kredita s promjenjljivom stopom te da su tu učinci puno manji.
Što HNB radi kako bi se zaštitili korisnici kredita i može li se išta učiniti?, pitali su Šošića.
'HNB je zadnjih sedam do osam godina jako puno napravio na zaštiti korisnika kredita. Poticali smo banke na ponudu mogućnosti fiksiranja i same dužnike smo informirali o rizicima, tako da sada možemo uživati plodove tog rada i možemo biti zadovoljni jer to povećanje nije veće - u nekim zemljama su kamatne stope puno brže i jače rasle. Recimo, pretprošle godine je pet šest tisuća dužnika fiksiralo kamatne stope. Još lani, kad je već krenuo porast kamatnih stopa, petstotinjak dužnika je fiksiralo kamatne stope. Dužnici su, dakle, prepoznali taj rizik, nastojali su se zaštititi, poduzeli su mjere tako da mislim da možemo biti zadovoljni.', rekao je.
