Vujčić je to rekao na konferenciji Dan hrvatskih financijskih institucija - održivo financiranje i razvoj gospodarstva, koju je organizirala Hrvatska gospodarska komora (HGK), pod pokroviteljstvom Ministarstva financija i u partnerstvu s Hrvatskom agencijom za nadzor financijskih usluga (Hanfa).

Vujčić je izjavio da su klimatske promjene značajne, pri čemu su sve prisutniji i ekstremni klimatski događaji, poput velikih padalina, a s druge strane i suša, što dovodi i do dodatnih troškova za ekonomiju.

"Nažalost, sve prognoze pokazuju da će se u budućnosti s nastavkom zagrijavanja broj tih ekstremnih klimatoloških događaja povećavati, kao i troškovi za ekonomiju", izjavio je Vujčić.

Stoga je neophodno poduzimati ono što je moguće u sprječavanju daljnjeg zagrijavanja, pri čemu su ciljevi EU-a jasni, a to su smanjenje emisije stakleničkih plinova za dodatnih 55 posto do 2030. te postizanje ugljične neutralnosti do 2050. godine.

Da bi se ti klimatski ciljevi dosegnuli, to će zahtijevati velike investicije, otprilike dodatnih do dva posto BDP-a godišnje do 2030., za što je potrebna suradnja svih dionika, pa tako i financijskog sektora, to jest banaka, međunarodnih financijskih institucija poput EIB-a, kao i vlasnika poduzeća te javnog sektora, naveo je Vujčić.

Također, iznio je i podatak da se oko 75 posto poduzeća u Hrvatskoj, na koje otpada više od 50 posto ukupnog prihoda, ne financira zaduživanjem kod banaka.

"Ukupna ulaganja u postizanje ugljične neutralnosti podići na 4,5 posto BDP-a"

Ukupna ulaganja za postizanje ugljične neutralnosti bi se u Uniji u prosjeku po zemlji tako trebala podići na 4,5 posto BDP-a do 2030. godine, istaknuo je Vujčić, pri čemu je fokus na ulaganjima u proizvodnju energije, dekarbonizaciju procesa u prerađivačkoj industriji, transport, u vidu transformacije putničkog i teretnog prometa, uključujući i brodove, te u zgradarstvo, pri čemu potonje uključuje energetsku obnovu i alternativne načine grijanja i hlađenja.

Pritom bi potrebna ulaganja za postizanje ugljične neutralnosti u Hrvatskoj mogla biti i veća od navedenih predviđanja, jer, kako je istaknuo Vujčić u svojoj prezentaciji, iako Hrvatska spada u skupinu zemalja s najvišim udjelom energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji, 27,9 posto, cilj je da taj udio do 2030. poraste na 36,4 posto.

"Za to će biti potrebna velika ulaganja u proizvodnju električne energije iz energije vjetra, sunca, biogoriva, osobito kako bi se smanjila ovisnost o proizvodnji energije iz energije vodotoka koja bi mogla biti ugrožena zbog dužih i češćih suša", istaknuo je čelnik HNB-a.

Hrvatska od četiri gore navedena područja najlošije stoji u prometu, pri čemu je cilj do 2030. doseći 29 posto udjela energije iz obnovljivih izvora, dok to po podacima iz 2022. iznosi tek 2,4 posto. "Tu će očito biti potrebna najveća ulaganja", napomenuo je Vujčić.

Po guvernerovim riječima oko 80 posto potrebnih ulaganja u klimatsku tranziciju u europodručju odnosi se na promet i zgradarstvo, a kod prometa to se u najvećoj mjeri odnosi na elektrifikaciju voznog parka i izgradnju stanica za punjenje.

U Hrvatskoj lani 5,4 posto novoregistriranih vozila na struju, prosjek EU-a 21,6 posto

U Hrvatskoj je tako u 2023. od ukupnog broja novoregistriranih vozila njih 5,4 posto bilo na električni pogon, dok prosjek za Uniju iznosi 21,6 posto.

Kada je pak riječ o energetskoj obnovi zgrada, ulaganja u Hrvatskoj godišnje dosežu oko 0,7 posto BDP-a, a bilo bi poželjno oko tri posto, naveo je Vujčić.

Između ostalog, apostrofirao je i potrebu ulaganja u zaštitu okoliša, očuvanje bioraznolikosti te sprječavanje zagađenja, a prema ocjeni Europske komisije, u Uniji bi ih bilo potrebno više no udvostručiti.

Govoreći o ulaganjima hrvatskih poduzeća potaknutih klimatskim promjenama, Vujčić je podsjetio na lani predstavljeno istraživanje EIB-a, po kojem ih je oko trećine već uložilo sredstva u jačanje otpornosti na rizike povezane s klimatskim promjenama te u smanjenje emisija ugljikovog dioksida, dok ih 50 posto takva ulaganja planira.

Potrebno snaženje hrvatskog tržišta kapitala

Ministar financija Marko Primorac je iznio i konkretnu procjenu Europske komisije, po kojoj će do 2030. za dostizanje EU-ovih ciljeva vezanih uz zelenu tranziciju i klimatske promjene biti potrebno osigurati oko dodatnih 700 milijardi eura ulaganja.

Pritom, napomenuo je ministar, oslonac ne može biti samo bankovni sustav.

Kada je riječ o Hrvatskoj, Primorac je naglasio potrebu daljnjeg razvijanja tržišta kapitala, uz naglasak na uključivanje malih ulagača. Vlada je poticaj razvoju tržišta kapitala, podsjetio je ministar, dala kroz izdanja "narodnih" trezorskih zapisa i obveznica, čime je mobilizirano oko 3,3 milijarde eura štednje građana, a ujedno je i podignuta razina njihove financijske pismenosti.

Također, s ciljem daljnjeg razvoja tržišta kapitala, Ministarstvo financija je, u suradnji s nizom relevantnih institucija, pokrenulo i aktivnosti oko izrade strateškog okvira za njegov razvoj, a cilj ga je donijeti najkasnije do kraja godine, naveo je Primorac.

Član Upravnog vijeća Hanfe Jurica Jednačak se složio da zelena tranzicija predstavlja veliku priliku za razvoj tržišta kapitala. Napomenuo je da kod investicijskih proizvoda posebno treba obraćati pažnju na to da su doista "zeleni", a ne da je riječ o "greenwashingu".

Predsjednik HGK Luka Burilović izjavio da su teme održivosti i troškova financiranja zelene tranzicije neizostavni dio planova i analiza rizika svih gospodarstvenika.