Vladina uredba o novim cijenama naknade za okoliš, koju vozači plaćaju prilikom registracije vozila, najavljena je kao mjera kojom će 52 posto građana plaćati nešto jeftinije registracije. S obzirom na nejasne kriterije novih cijena, zamolili smo prometnog stručnjaka Željka Marušića za tumačenje uredbe. On je nakon iščitavanja pravila i koeficijenata nekoliko puta ponovio to koliko je razočaran dokumentom
Dr. sc. Željko Marušić profesor je na Fakultetu prometnih znanosti, a zamolili smo ga da nakon današnje sjednice Vlade prokomentira i pojasni novu uredbu Ministarstva zaštite okoliša kojom se izračunava naknada za okoliš. Njegova prva reakcija bila je razočaranje i dojam da je dokument prepisan iz strane zemlje koja ima snažnu automobilsku industriju što je valja poticati, a pritom nisu usklađeni standard građana i drukčije energetske prioritete Hrvatske.
'Model je dosta površan i očito prepisan iz stranog zakonodavstva. Nova pravila izračunavanja naknade za okoliš nisu u funkciji olakšavanja građanima, nego u funkciji biznisa. Uredba kao da je rađena za Dubai, a ne za Hrvatsku!', rekao je Marušić i nakon detaljnijeg proučavanja zaključio da je dokument definitivno prepisan iz njemačkog zakonodavstva.
Naime uredbom se nova cijena naknade za okoliš uređuje tako da se uzimaju u obzir prijeđeni kilometri u godini dana, snaga motora, vrsta goriva i emisija štetnih plinova. Prema nejasnim koeficijentima, jasno je da se nastoji potaknuti kupovina automobila na struju i hibridnih vozila za koja bi se plaćale najniže naknade. No onaj tko je to pokušao implementirati u hrvatsko zakonodavstvo, kaže Marušić, nije računao s time da su hibridna vozila isplativa samo za gradsku vožnju. 'Ako pretežno vozite na brzim cestama, hibridni automobil čini ekološku štetu kao i drugi automobili, a na autocesti i veću jer elektropogon s teškom baterijom nema koristi te ih se mora tegliti', rekao je Marušić.
Kaže da poticanje kupovine hibridnih vozila ima smisla ako zemlja 'gura' svoju automobilsku industriju: 'Tada to može biti prioritet, kao u Njemačkoj. Ova uredba izgleda mi potpuno tehnološki neutemeljena, gotovo autistična, jer je preslikana iz bogate zemlje s jakom autoindustrijom.'
Kako su automobili na benzin i plin svrstani u istu kategoriju, Marušić je još uvjereniji da su ova pravila prepisana od Nijemaca: 'U Njemačkoj je naime plin političko pitanje jer ga uvoze iz Rusije. No kad je ekologija u pitanju, automobili na plin su, pogotovo stariji, dvostruko bolji! Znači, oni koriste ruski plin, najsnažniju autoindustriju i bogati su, a mi nismo bogati, nemamo autoindustriju, ali imamo velike količine plina iz vlastite proizvodnje.'
Odredba prema kojoj će na cijenu naknade utjecati i kilometraža, kaže Marušić, čak i nije tako nelogična, ali će mnoge 'motivirati' da vraćaju kilometražu, što bi moglo otvoriti 'Pandorinu kutiju manipulacija'.
Na osnovi uredbe čak ni Marušić ne može zasigurno reći koje bi bile najniže i najviše cijene naknade za okoliš. No siguran je da priča ministra Mihaela Zmajlovića o tome da će 52 posto vozača od sljedeće godine plaćati manje naknade - nije točna. 'Možda će pet do 10 posto vozača imati manje cijene, ali ostali će plaćati više prema ovim koeficijentima', kaže Marušić.
'Iz ove uredbe ne znam ništa, ali to vam je sve kao da država govori da će se smanjiti troškovi života za 0,3 posto jer su pojeftinili kavijar, viski i francuski sir, a istovremeno vam poskupe kruh, jaja i mlijeko', bio je slikovit Marušić.
Na pitanje kako bi trebalo urediti naknadu, Marušić kaže da treba dati neovisnim stručnjacima da naprave model primjeren našim uvjetima: 'Treba promicati ekološke standarde, ali ne pogodovati autoindustriji koju nemamo, pogotovo jer je više od 75 posto zagađenja u Hrvatskoj transgraničnog podrijetla.'
