Prebrza vožnja, podcjenjivanje skliske ceste, premali razmak od vozila, ubrzavanje pri paljenju žutog svjetla umjesto kočenja, neuključivanje žmigavca pri uključivanju u promet i skretanju, premala pažnja prema pješacima i biciklistima te korištenje mobitela u vožnji najčešći su uzročnici prometnih nesreća. Prometni stručnjak Željko Marušić naveo je za autoportal najopasnije grešake u vožnji, a koje uz dopuštenje autora prenosimo:

Prebrza vožnja

Većina vozača, posebice motocikala, često vozi brže od dopuštene brzine, dijelom i stoga što je u Hrvatskoj tolerancija policijskog mjerenja brzine 10/10 – 10 km/h do 100 km/h i 10 posto iznad 100 km/h. Dakle u gradu, gdje je dopušteno 50 km/h, može se nekažnjeno voziti 60. S tom navikom već u Sloveniji, Austriji, Italiji… ćete biti kažnjeni: No zbog rijetkih kontrola i poznatih lokacija kamera mnogi vozači često krše ograničenje. Time se rade dvije vrste šteta. Prvo, povećava se potrošnja goriva, time i emisija štetnih plinova i buka te trošenje svih vitalnih sklopova automobila: motora, mjenjača, spojke, kočnica, guma… Drugo, povećava se rizik svih vrsta nesreća, jer se otežava uočavanje, skraćuje vrijeme reakcije (to vrijedi i za vozača nasuprotnog vozila) te povećava rizik gubljenja kontrole i proklizavanja, produžuje zaustavni put te povećava rizik naleta na pješaka, biciklistu, drugo vozilo, udarac u prepreku. Ukratko, viša brzina višestruko je štetna i opasna.

Podcjenjivanje skliske ceste

Na skliskoj cesti, kad je kolnik vlažan (zimi je dodatan problem) zaustavni put se produžuje i otpornost na proklizavanje se smanjuju, i to znatno. To je posebno opasno u gradu u zonama s tramvajskim tračnicama, jer zbog glatke površine i samih tračnica lako dolazi do gubitka kontrole i zanošenja. Vozač je dužan voziti osjetno sporije, a to ga uvjetuje i Zakon o sigurnosti prometa na cestama, članak 51. stavak 1 – prilagodba brzine uvjetima. Takve uvjete stvaraju i nečistoće na kolnik, šljunak uz rub ceste, a povećava je i činjenica da mnogi voze na lošim gumama. Dakle, kad je cesta skliska, zaboravite na bilo kakav oblik brze vožnje, koja traži i brže manevriranje. Vozite sporije i ne približavajte se vozilu ispred…

Ubrzavanje pri paljenju žutog svjetla na semaforu umjesto kočenja

Prolazak kroz crveno svjetlo na semaforu jedan je od najtežih prometnih prekršaja u prometu, koji je sankcioniran člankom 59. stavak 1 Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Mnogi vozači pri paljenju žutog svjetla, umjesto zaustavljanja, dodaju gas i tada povećanom brzinom prolaze kroz raskrižje ili prolaze kroz crveno svjetlo. Takva navika, radi ‘dobivanja na vremenu’, vrlo je opasna i štetna to ne smijete nikada činiti. Iznimka je jedino ako ste blizu semafora, odnosno, na takvoj udaljenosti da se ne možete sigurno zaustaviti. No, ako vozite prebrzo i neprilagođenom brzinom tada je to vaša dodatna graška. Čak i mogući nalet vozila iza nije vaš prvenstveni problem. Žuto svjetlo znači koči i zaustavi se pred semaforom prije paljenja crvenog svjetla.

Premali razmak od vozila ispred

Nedovoljan razmak od vozila ispred uzročnik je mnogih teških i tragičnih nesreća, premda je Zakonom o sigurnosti prometa na cestama, članak 109. stavak 1 te 142. stavak 4, vozač je dužan održavati sigurnosni razmak u iznosu prijeđenog puta u dvije sekunde. Vozači, nažalost često voze uz premali razmak i time izravno ugrožavaju sigurnost u vožnji, jer se skraćuje raspoloživo vrijeme reakcije i otežava, odnosno onemogućuje sigurno zaustavljanje, jer se povećava rizik naleta na vozilo ispred. Zbog toga je dobro steći naviku sigurne vožnje uz dovoljan razmak u vožnji, jer se time bitno povećava sigurnost u vožnji – smanjuje se rizik naleta na drugo vozilo. Istodobno se smanjuju i trošenja kočnica, guma, podvozja…, jer se smanjuje potreba za naglim kočenjem, ponekad i izmjenom pravca kretanja.

Neuključivanje žmigavca pri uključivanju u promet i skretanju

Neuključivanje žmigavaca pri uključivanju u promet i mijenjanju vozne trake mnogi rade često i smatraju malim prometnim prekršajem, no to je pokazatelj da nema malih prometnih prekršaja. Naime, ‘mali’ prometni prekršaj pored neuključivanja ili prekasnog uključivanja žmigavca pri uključivanju u promet i promjeni trake itekako može izazvati tešku prometnu nesreću – najgore je kad vozilo zbog udara u drugo koje se iznenada, bez žmigavca uključi u promet ili promijeni voznu traku zanese u nasuprotni prometni trak i izazove frontalni sudar. Dakle, pri svakom uključivanju u promet ili izmjeni vozne trake pravodobno uključite žmigavac, a istodobno se uvjerite da taj manevar možete izvesti sigurno ne ugrožavajući druge sudionike u prometu.

Premala pažnja prema ugroženim sudionicima u prometu

Pješaci, biciklisti i mopedisti ugroženi su sudionici u prometu i treba biti posebno oprezan prema njima. Članci 133., 134. i 135. definiraju obveze vozača da se pravodobno zaustavi pred pješačkim prijelazom, čak ako pješak stoji uz rub i čeka na prijelaz, a posebno ne smije presijecati putanju pješaku. Najopasniji je prekršaj kad vozač na gradskoj prometnici s dvije prometne trake u jednom smjeru, na kojoj je pješački prijelaz, vozi lijevom trakom i ignorira obvezu zaustavljanja dok je vozilo u desnoj traci zaustavljeno pred pješačkim prelazom, ili ga tada počne pretjecati, umjesto da se zaustavi. Dakle, pred svaki pješački prijelaz vozite opreznije i ako ima pješaka u okruženju pješačkog prijelaza ili na njemu, pravodobno usporite i zaustavite se. Ako pješači hodaju uz rub ceste, usporite, jer postoji rizik da iskorače. Pazite i usporite kad uočite bicikliste i mopediste te izbjegavajte nagle manevre u blizini njih.

Korištenje mobilnog telefona u vožnji

Korištenje mobilnog telefona u vožnji postaje jedan od glavnih uzročnika prometnih nesreća. Tada nastaje distrakcija u vožnji i vozač lako naleti na drugo vozilo ili skrene u frontalni sudar, izleti s ceste, udari pješaka. Sam razgovor nije toliko opasan, koliko biranje poziva, a pogotovo čitanje poruka, surfanje po mobitelu.. Člankom 196. stavak 3 Zakona o sigurnosti prometa na cestama definirano je da vozač u vožnji ne smije nepropisno koristiti mobilni telefon, ali kazna od 130 eura premala je za pogibeljno odgovaranje na poruke, surfanje, čak i gledanje videa, što često rade vozači gospodarskih vozila. Dakle, u vožnji izbjegavajte korištenje mobitela, a ako trebate nešto pregledati ili odgovoriti na poruku, sigurno se zaustavite i to napravite. Dakle, ne koristite mobitel u vožnji.

Dodajmo da je Italija krajem prošle godine poduzela oštrije mjere prilikom korištenja mobitela. Vozači koji tijekom vožnje surfaju internetom, odgovaraju na WhatsApp poruke ili telefoniraju putem mobilnog telefona mogu se suočiti s kaznama do 1000 eura. Ako se takva kazna ponovi više puta, kazna može iznositi i do 1400 eura. Osim toga, mogli bi se suočiti s oduzimanjem vozačke dozvole do tri mjeseca. Razdoblje bi se moglo udvostručiti ako je korištenje mobilnog telefona tijekom vožnje uzrok nesreće.