Čak i prije nego što su zapadne vlade u prosincu 2022. ograničile cijenu ruske nafte na 60 dolara po barelu i zabranile trgovinu širokom paletom ruske robe, zapadna osiguravajuća društva – koja dominiraju tržištem – počela su ukidati osiguranja brodovima koji prevoze rusku naftu.

Sve to trebalo je smanjiti ključne prihode Moskve od nafte te je natjerati da prekine rat u Ukrajini. No, umjesto toga, samo je nabujala ruska flota u sjeni.

Ovi brodovi, poznati i kao 'mračna flota', nemaju ni međunarodne certifikate ni zapadno osiguranje, a mahom su nejasnog vlasništva. Plove pod zastavom Gabona i drugih zemalja bez pomorske ekspertize.

Eksplozivan rast mračne flote

Prema think tanku CREA, oko 80 posto ruske sirove nafte transportirano je brodovima izvan kontrole Zapada. U međuvremenu, ukupni broj brodova flote u sjeni više se nego utrostručio od 2022., a ruska ratna blagajna nastavila se puniti novcem. Prema podacima koje je analizirao ovaj think tank, do rujna prevezli su tako sirove nafte u vrijednosti od 80 milijardi eura otkako je skupina G7 prije dvije godine uvela ograničenje cijena.

Osim toga, po podacima Lloyd's Lista, brodovi iz sjene mahom su izgrađeni prije 15 i više godina, a četiri petine njih nemaju vjerodostojno osiguranje. K tome isključuju svoje transpondere i šalju lažne lokacije, pa im je u većini slučajeva gotovo nemoguće ući u trag.

Kako piše kolumnistica Politica Elisabeth Braw, do uvođenja sankcija ruska flota u sjeni sastojala se od nekoliko stotina brodova koji su prevozili naftu u Iran, Venezuelu i Sjevernu Koreju. Sad se pak procjenjuje da čini 17 posto globalne flote tankera za naftu, a tu su još mnogi drugi brodovi koji se koriste u različite svrhe.

To znači da su vlasnici više od tisuću trgovačkih brodova stali na stranu Rusije, iskoristivši poslovnu priliku, iako možda u političkom smislu ne podržavaju Kremlj. A osim što time pune moskovsku kasu, Kremlj bi ih mogao koristiti u vojne svrhe, ističe Shaw.

Kako flota u sjeni može pomoći Kremlju u slučaju rata

Strateški pomorski prijevoz jedna je od neizostavnih vojnih aktivnosti koje se odvijaju daleko od očiju javnosti. Podrazumijeva komercijalne brodove koji prevoze vojnu opremu, od tenkova do goriva. Kad bi Rusija ili njezini savjetnici odlučili pokrenuti novi vojni sukob, na raspolaganju bi im bili 'mračni brodovi' flote u sjeni.

Svein Ringbakken, glavni izvršni direktor norveškoga pomorskog osiguravatelja DNK, ističe da je moguće da se velik broj tih brodova ne bi ni vratio u komercijalni sektor kad bi se ukinule sankcije Rusiji.

'Ovi brodovi već neslužbeno služe Rusiji i njihovim saveznicima. Činjenica da je mračna flota dostupna tim zemljama u mirnodopsko vrijeme znači da može biti dostupna i kad stvari postanu manje mirne', kaže Ringbakken.

SAD-ov strateški pomorski transport u problemima

Problem postaje još veći ako uzmemo u obzir loše stanje američkoga strateškog pomorskog transporta, a koji se od Hladnog rata nije uspio oporaviti. Danas je 17 od 44 roll-on/roll-off brodova, kojima raspolaže Pomorsko-transportno zapovjedništvo SAD-a, starije od 50 godina. Tamošnja Pomorska uprava trenutno ima 92 broda dok ih je 50-ih godina prošlog stoljeća imala 2277. Ipak, 90 posto američke vojne opreme danas u Europu stiže morem.

Ni američki pomorski sektor ne može puno pomoći jer je malen i iscrpljen. Prema UN-ovoj Konferenciji za trgovinu i razvoj, danas pod američkom zastavom plovi 3531 trgovački brod (3,4 posto ukupnog broja u svijetu). Rusija pak posjeduje 2910 trgovačkih brodova koji plove pod njezinom zastavom, ali zahvaljujući floti u sjeni, moguće je da na raspolaganju ima njih još stotine.