Izvješće o produbljenju integracije EU-a s obzirom na buduće proširenje usvojeno je s 305 glasova za, 157 protiv i 71 suzdržanim, a u njemu se navodi da bi "europske institucionalne reforme trebale povećati sposobnost djelovanja EU-a te uključivati pojednostavljene i učinkovitije postupke donošenja odluka, odmičući se pritom od jednoglasnog odlučivanja".

Eurozastupnici u izvješću ističu da bi se "glasanje kvalificiranom većinom trebalo provoditi u područjima kao što su zaštita demokracije, ljudskih prava i vladavine prava, VFO, sankcije i druge relevantne vanjskopolitičke odluke, kao što su početak pregovora o pristupanju EU-u, otvaranje i zatvaranje pojedinačnih pregovaračkih klastera i sankcioniranje nazadovanja, uz iznimku odluka kojima se odobravaju vojne misije ili operacije s izvršnim mandatom". Dodaje se i da je važno da se zemlje kandidatkinje usklade sa zajedničkom vanjskom politikom EU-a.

Hrvatski eurozastupnik Tonino Picula (SDP/S&D) rekao je u srijedu na raspravi na plenarnoj sjednici da "ne bi trebalo biti političkih odgoda za članstvo jednom kad zemlja kandidatkinja ispuni sve potrebne kriterije", ali zato se, napominje, paralelno moraju provesti nužne reforme unutar EU-a. Naglasio je da članstvo u Europskoj uniji predstavlja više od mostova i prometnica te da naglasak treba biti na poštivanju vladavine prava.

Hrvatski eurozastupnik Tomislav Sokol (HDZ/EPP) kritizirao je izvješće na plenarnoj sjednici. Sokol smatra da proširenje EU-a "ne smije biti izgovor za ukidanje prava veta država članica u Vijeću".

"Prema pravilima međunarodnog prava, za pristupanje novih država uvijek će se tražiti ratifikacija od strane svih postojećih članica. Kakvog onda ima smisla preglasavati pojedine zemlje članice kod otvaranja i zatvaranja pregovora, kad će se na kraju te države opet jednoglasno morati složiti s proširenjem i ratificirati ugovor o pristupanju? Potpuno je jasno da bi ukidanje prava veta i uvođenje preglasavanja negiralo temeljne dimenzije nacionalnog suvereniteta, povećalo podjele u Europskoj uniji i ugrozilo sam njen opstanak", rekao je Sokol.

Ukrajina i Moldavija dobile su zeleno svjetlo za početak pristupnih pregovora u prosincu prošle godine, što je manje od dvije godine od podnošenja zahtjeva za ulazak u EU. Približavanje tih zemalja Uniji ubrzala je ruska agresija na Ukrajinu. U prosincu je i Gruziji odobren status kandidata, dok Bruxelles Kosovo i dalje smatra potencijalnim kandidatom.

EU će otvoriti pregovore s Bosnom i Hercegovinom kad ta zemlja ispuni potrebne kriterije, a susjedna zemlja nada se da će se to dogoditi u ožujku.

Crna Gora i Srbija već godinama vode pregovore, a Sjeverna Makedonija i Albanija službeno su ih otvorile prije dvije godine.