Divlje koze stanovnicima otoka Unije zadaju probleme brsteći im masline i druge nasade, a dolaze i u centar naselja. Mještani ih se žele riješiti ili barem smanjiti njihov broj, a u uzorcima tkiva uginulih ili odstrijeljenih koza utvrđeno je da ih je dobar dio zaražen Q groznicom, bolešću koja kod ljudi može izazvati simptome slične gripi ili upali pluća, u malom broju slučajeva i oštećenja srca, mozga, jetre i pluća. Više o njoj rekla nam je epidemiologinja Tatjana Nemeth Blažić
Procjenjuje se da na otoku Unije ima oko 400 do 500 divljih koza. Na ovaj otok dovedene su krajem 70-ih i početkom 80-ih, kada je lošinjska tvrtka Jadranka na njemu držala ovce. Divlje koze trebale su obrstiti makiju i raščistiti zemlju za rast trave i ispašu ovaca. No koze su obrstile masline i namnožile se, kako govore mještani, 'preko svake mjere, pa sada predstavljaju problem i otočnim ovčarima', a potvrđeno je da je dobar dio njih zaražen Q groznicom, opasnom i za ljude.
Stanovnici Unija namjeravali su koze, kako je objasnio Robert Nikolić, predsjednik Vijeća mjesnog odbora Unije, barem dijelom odstrijeliti i donirati ih kao hranu za bjeloglave supove na Cresu, ali ih oni ne žele zbog mogućeg trovanja supova olovnim mecima. Na Unijama ih ne smiju zakopati, a jedini način sigurnog zbrinjavana lešina divljih koza je predaja tvrtki Agroproteinka iz Sesvetskog Kraljevca, što im predstavlja ogroman trošak.
vezane vijesti
Uz sve potrebne dozvole, početkom veljače na otoku je, kako piše Novi list, odstrijeljeno 16 koza, od kojih je čak 11 bilo zaraženo Q groznicom, što je pokazala analiza uzoraka provedena na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu.
Epidemiologinja Tatjana Nemeth Blažić iz Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) tportalu je objasnila što je to Q groznica.
'Q groznica je zarazna bolest koju uzrokuje bakterija iz porodice rikecija, pod nazivom Coxiella burnetii. Spada u skupinu zaraznih bolesti koje nazivamo zoonoze, što znači da mogu oboljeti i ljudi i životinje. Q groznica je akutna zarazna bolest koja se očituje povišenom tjelesnom temperaturom, glavoboljom, slabošću, bolovima u kostima i mišićima te upalom pluća. Postoje varijacije u težini bolesti i trajanju. Može biti bez simptoma, ali i kroničnog tijeka. Kronična infekcija uzrokuje hepatitis, endokarditis i neurološka oštećenja. Bolest se liječi antibioticima', odgovorila je epidemiologinja te dodala da su zaražene životinje obično bez jasnih znakova bolesti.
'No u domaćih životinja, poput krava, ovaca i koza, bolest može uzrokovati neplodnost, pobačaj i slično', navodi Nemeth Blažić.
Epidemiologinja napominje da se Q groznica prenosi sa zaraženih životinja na ljude. Kaže da su u Hrvatskoj glavni rezervoar i izvor zaraze zaražene ovce i krave.
'Zaraza se širi prvenstveno udisanjem aerosola i prašine koja sadrži ovu bakteriju. Bolest se može širiti i direktnim kontaktom s izlučevinama zaraženih životinja (mlijeko, urin, feces, posteljica, plodna voda i vaginalni sekret, posebice nakon poroda i/ili pobačaja, što je česta posljedica ove infekcije u zaraženih životinja). Poznat je i prijenos uzročnika slamom i krznom životinja na veće udaljenosti te konzumacijom svježeg sirovog mlijeka i mliječnih proizvoda. Rezervoar bolesti su goveda, koze, ovce, ali i neke druge životinje', opisuje epidemiologinja, napominjući da je prijenos s oboljele osobe na drugu osobu iznimno rijedak.
'Uglavnom se čovjek zarazi od oboljelih domaćih životinja, prvenstveno krava i ovaca', ponavlja Nemeth Blažić.
Inkubacija, odnosno vrijeme od zaraze, napominje, do pojave simptoma Q groznice je relativno dugo, najčešće dva do tri tjedna, a može varirati od tri do 30 dana.
Osobe s povećanim rizikom zaraze su veterinari, stočari, laboratorijsko osoblje, ali i radnici u klaonicama koji se trebaju educirati o izvoru i načinu prijenosa infekcije, postupcima dezinfekcije i odlaganju životinjskih produkata uz pravilno i dosljedno nošenje zaštitne opreme.
'Za prevenciju su važni rano otkrivanje oboljelih ljudi i životinja te liječenje i izolacija oboljelih. U sklopu preventivnih mjera treba izbjegavati konzumaciju svježeg sirovog mlijeka i mliječnih proizvoda te je potrebno provoditi pasterizaciju', kaže Nemeth Blažić, dodajući da je preporučeno održavanje zatvorenih pašnjaka udaljenih od naselja.
'Bolest je sezonska i najčešće se javlja u kasnu zimu i proljeće, u sezoni janjenja i jarenja', ističe epidemiologinja, dodajući da su u razdoblju od 2008. do 2021. godine u Hrvatskoj zabilježena ukupno 274 slučaja, odnosno prosječno godišnje 20 zaraza Q groznicom, s napomenom, dodaje, da broj slučajeva godišnje varira od nula do 43.
