'Kao da je svemirski brod sletio u središte Kölna', komentiraju često posjetitelji njemačkog grada grandioznost čuvene gotičke katoličke katedrale, sjedište kelnskog nadbiskupa i uprave nadbiskupije Kölna, koja od 13. stoljeća do današnjih nebodera dominira gradskom vizurom.

Samo 2,7 kilometara dalje, desetak minuta hoda duž Vogelsangerstrasse, predsjednik Turske Recep Erdogan prošlog vikenda svečano je otvorio Središnju kelnsku džamiju, jednu od najvećih u zapadnom dijelu Europe, suvremeno zdanje njemačkog arhitekta Paula Boehma koje može primiti do 4000 vjernika.

Džamija u srcu njemačkog kršćanstva trebala bi biti 'simbol mira', kako ju je ocijenio Erdogan, govoreći krotko o tome kako Njemačka i Turska moraju 'iza sebe ostaviti razlike i usredotočiti se na zajedničke interese', zahvaljujući pritom njemačkoj vladi na ustrajnosti da se vjerska građevina dovrši unatoč mnogobrojnim protestima. Turska dijaspora u Njemačkoj inače broji tri milijuna ljudi. Gradnja džamije stajala je nekih 20 milijuna eura, financirale su je islamističke vjerske grupe, a njome upravlja DITIB, tursko-njemačka islamska organizacija koju je osnovala Ankara.

Tijekom svečanog otvaranja policija je zabranila okupljanje 25.000 vjernika zbog sigurnosnih razloga. Erdoganov posjet upriličen je da se olabavi napetost među dvije države, ali protesti tijekom ceremonije otvaranja u Kölnu pokazali su da se oko 'simbola mira' i dalje kuha netrpeljivost. Svečanom otvaranju nije nazočio predsjednik pokrajine Sjeverne Rajne-Westfalije Armin Laschet, kao ni gradonačelnica Kölna Henriette Reker. Ni sam Erdogan baš nije pridonio 'labavljenju napetosti', optužujući na svečanoj večeri Njemačku da štiti stotine, tisuće terorista, naročito kurdskih separatista, što je Bild popratio naslovom 'Govor mržnje protiv Njemačke'.

A za turskog predsjednika kod kuće nije bilo ništa nova. Samo je zabranio dugotrajni prosvjed majki sinova, nestalih i ubijenih pripadnika kurdske manjine tijekom dugotrajnih sukoba s turskom vlašću.

Kod kuće ništa se nova nije dogodilo ni s turskom lirom. Nakon što je početkom 2018. dramatično izgubila na vrijednosti u odnosu na dolar, trenutno uživa u relativnom miru, ali ne i silni Turci koji su zahvaljujući niskim kamatnim stopama u SAD-u i eurozoni zadnjih desetak godina u stranim bankama hrpimice dizali kredite. Budući da je lira pala 40 posto u odnosu na dolar i euro, za toliko im je poskupjela otplata. Prema podacima Banke za međunarodna poravnanja, Turci su do ožujka 2018. dugovali oko 246 milijardi dolara, od čega dvije trećine u stranim valutama. Najviše duguju španjolskim bankama, a slijede ih američke, britanske i japanske, dok su među velikima najopreznije bile - njemačke.

U njemačko-turskim odnosima nova džamija nije olabavila odnose, no zato je olabavilo između Pekinga i Vatikana. Naime, u Vatikan su prošlog tjedna stigla dvojica biskupa iz Kine, Guo Jincai i Yang Xiaoting, na poziv pape Franje, što će reći da kineski biskupi prvi put sudjeluju u redovitoj sinodi. Njihov dolazak rezultat je diplomatskog sporazuma između Pekinga i Vatikana sklopljenog prošlog mjeseca oko imenovanja biskupa (pojedinosti nisu objavljene, ali papa Franjo kaže da je riječ o procesu dijaloga, uključujući način biranja biskupa, gdje posljednju riječ ipak ima samo i jedino papa).

To je dio šire priče o položaju 60 milijuna kršćana u Kini, prisutnih u toj zemlji od 16. stoljeća, od kojih je 12 milijuna katolika, a koje aktualna vlast posljednje dvije godine nastoji dovesti u red jer se kršćanstvo počelo rapidno širiti. Iz vremena progona vjere porušeno je stotine protestantskih crkava, a ni katolici nisu prolazili bolje. Oni su se dijelili na Kinesku katoličku domoljubnu asocijaciju, koju kontrolira država i bira im biskupe, te na 'podzemne katolike' odane papi, čiji su svećenici često bivali zatočeni i maltretirani.

Došavši na čelo Komunističke partije 2012., Xi Jinping je beskompromisno ustrajavao na sređivanju mnogih pitanja, ali po pitanju religije bio je vrlo selektivan, obilno podupirući budizam i taoizam, dok je prema islamu zauzeo vrlo oštar stav. Kod kršćanstva je pak problem to što se ono najbrže širi među tzv. bijelim ovratnicima, visokoobrazovanim profesionalcima u velikim gradovima i u najrazvijenijim regijama, od kojih mnogi prakticiraju vjeru u 'podzemnim crkvama' izvan vladine kontrole, pa je dogovor s papom Franjom – kažu – očito način na koji Kina želi katolike vjerne Vatikanu 'izvući iz podruma'.

Kažu da bankari i financijaši imaju para, ali para nikad dosta pa treba biti štedljiv, a štedjeti najbolje znaju bankari. Eto, štedjeti znaju oni iz Wells Farga&Co, četvrte najveće banke u Americi sa sjedištem u San Franciscu. Desetine njezinih zaposlenika je suspendirano i pod istragom jer se sumnja da su kršili pravila o troškovima tvrtke, časteći se neformalnim večerama na račun tvrtke i falsificirajući račune restorana da strpaju koji dolar više u džep. Skandal se događa nedugo nakon što je proljetos firma Fidelity Investments otpustila 200 zaposlenika jer su muljali oko kupnje računalne opreme i različitih naknada tvrtke za poboljšanje dobrobiti zaposlenika kao što je financiranje fitnes programa.

Počasno državljanstvo Kanada daje samo osobama drugih zemalja zbog iznimnih postignuća i neupitnih moralnih vrijednosti koje doprinose čovječanstvu. Prošlog tjedna kanadski Senat tu iznimnu čast prvi put u povijesti uskratio je Aung San Suu Kyi – mjanmarskoj političarki, vođi Nacionalne lige za demokraciju (pozicija u rangu premijerke), dobitnici Nobelove nagrade za mir 1991. i nagrade Saharov za slobodu govora 1990.

Žena koju su smatrali svjetionikom nade koji će današnji Mjanmar (bivšu Burmu) spasiti dugogodišnje vojne diktature i preobraziti ga u stabilnu demokraciju sa slobodom govora i pravima žena, zbog čega je sjedila i u kućnom pritvoru, ostala je nijema, slijepa i gluha pred genocidom mjanmarske vojne hunte nad muslimanskom manjinom Rohindža, od kojih njih 700.000 živi u progonstvu, uglavnom u susjednom Bangladešu.

Od slavljene heroine Aung San Suu Kyi tako je postala parija.

P.S. Jedan posto Šveđana želi postati Šveđanke, a Šveđanke žele biti Šveđani. Drugim riječima, jedan posto mladih od 22 do 29 godina u toj skandinavskoj zemlji želi promijeniti spol, tvrdi istraživanje njihova Centra za epidemiologiju i socijalnu medicinu (CES) i Karolina instituta. U Stockholmu 2,2 posto ih izjavljuje da živi u 'krivom' tijelu, a 2,8 posto želi da se ostali prema njima odnose kao prema drugom spolu. Psihijatrica Cecilia Dhejne potvrđuje da broj pacijenata u centru za spolnu medicinu Anova od 2003. stalno raste te se na prvi pregled čeka deset mjeseci, kao u nas ultrazvuk srca. Bilo je čak prijedloga da se djeci starijoj od 12 godina zakonski dopusti promjena spola, što je zgrozilo pedijatra Matsa Reimera iz Göteburga i ne samo njega. Unatoč tomu, broj djece i adolescenata koji traže liječenje ili istraživanje spolnog identiteta ubrzano raste – u dječjoj bolnici Astrid Lindgren 100 posto godišnje. 'Osupnuta sam. Nešto se događa s društvom', izjavljuje psihijatrica CES-a Kyriaki Kosidou.