Do kraja veljače, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava trebalo bi u javnu raspravu uputiti Strategiju razvoja socijalnog/društvenog poduzetništva, a na proljeće bi o toj Strategiji trebala raspravljati i Vlada. Tom se Strategijom namjerava odrediti okvir za razvoj 'poslovanja temeljenog na načelima socijalne, ekološke i ekonomske održivosti kod kojih se stvorena dobit/višak vrijednosti u cijelosti ili dijelom investira za dobrobit zajednice', kako glasi radna verzija definicije socijalnog poduzetništva.

Riječ je o vrsti poduzetništva koje primarno, ali ne isključivo, zapošljava ranjive skupine, invalide, teško zapošljive i dugotrajno nezaposlene, osobe s mentalnim poteškoćama. Europska unija socijalno poduzetništvo prije četiri godine uvrstila je među svoje prioritete. Procjenjuje se da je takvo poduzetništvo u EU-u stvorilo 11 milijuna radnih mjesta, a godišnji prihod iznosi oko 50 milijardi eura, navodi Novi list.

Hrvatska strategija imat će četiri dijela: zakonodavno-institucionalni okvir, obrazovanje, promicanje socijalnopoduzetničke kulture i osiguranje financijskog kapitala. Kako će biti osmišljen četvrti dio, posebno je važno, jer njime treba osigurati povoljno financiranje socijalnopoduzetničkih projekata, stvoriti garancijski fond i omogućiti povlačenje oko 30 milijuna eura koliko Hrvatska ima na raspolaganju iz Europskog socijalnog fonda za razvoj socijalnog poduzetništva.