Predstavnici ORaH-a upozorili su u petak da se pregovori oko sporazuma 'Transatlantsko partnerstvo za trgovinu i investicije' (TTIP) između SAD-a i Europske unije vode vrlo nedemokratski i netransparentno te da njihov sadržaj nije poznat, osim okvirnih smjernica i područja o kojima se pregovara
'Svega 13 od 751 zastupnika i zastupnica parlamenta ima ograničeni pristup ograničenoj dokumentaciji, dok istovremeno Europski parlament kao zakonodavno tijelo nosi odgovornost za njegovo potvrđivanje', rekla je konferenciji za novinare njemačka zastupnica u Europskom parlament Ska Keller.
Budući da je razina informiranosti zakonodavaca zabrinjavajuće niska, a samim time još manja na razini nacionalnih parlamenata i europskih javnosti, Keller smatra da će javni interes ovim sporazumom biti u potpunosti zanemaren. Nedemokratskim je ocijenila i to što se jednim trgovinskim sporazumom želi zaobići gotovo sva dosadašnja EU legislativa koja se transparentno gradila i stvarala godinama.
'Sadržajno gledajući, TTIP nastoji unijeti promjene u važna područja gospodarstva i života', istaknula je Keller. Posebno, naglasila je, zabrinjava uvođenje štetnog pravnog mehanizma 'ISDS' (eng. Investor to State Disspute Settlement) koji omogućava stranim korporacijama tužbu i naplatu štete od strane države, ukoliko njene odluke (zakoni ili regulatorni standardi) imaju utjecaj na smanjenje njihovih profita.
Upozorila je da ovaj način pravne 'zaštite' interesa korporacija zaobilazi postojeće pravne mehanizme i sudove EU-a i SAD-a, stvarajući nepotreban paralelan pravni sustav čija je transparentnost upitna. Kao problematična područja navela je i poljoprivredu, energetiku, kemijsku industriju, ali i moguću privatizaciju sektora javnih usluga i ugrožavanje socijalne države članica EU.
'Nešto što je veoma važno građanima i ima veliki utjecaj na njihov svakodnevni život, jednostavno ne bi trebalo biti ispregovarano iza zatvorenih vrata', naglasila je Keller.
Potpredsjednik ORaH-a i zastupnik u Europskom parlamentu Davor Škrlec osvrnuo se na vladinu listu projekata predloženih za financiranje u sklopu Junckerovog investicijskog plana, upozorivši da infrastrukturni projekti koje Vlada predlaže ne mogu privući privatne investicije i nisu ekonomski održivi.
'Vlada nije shvatila poruku, a to je da su projekti koji se nominiraju za ovaj investicijski plan oni koji trebaju doprinijeti brzom razvoju EU-a i njezinih članica, oni koji će stvarati dodanu vrijednost. Sve što je Vlada poslala je ulaganje u infrastrukturu, što stvara trošak, a ne dodanu vrijednost', istaknuo je Škrlec.
Upozorio je da većina projekata nije usmjerena prema ciljevima nisko-ugljične ekonomije i energetskoj učinkovitosti zacrtanih strategijom Europa 2020, za što je najbolji primjer, kaže, Plomin C.
'Kada se napravi analiza naših projekata onda se vidi da Vlada traži da Komisija da hrvatski udio Plominu C. Ako je to smjer prema niskougljičnoj ekonomiji, ne znam što je onda definicija niskougljične ekonomije za našu Vladu?', upitao je.
Žalosnim je ocijenio to da u prijedlogu projekata koje je Vlada poslala nema ulaganja u porast kompetitivnosti malih i srednjih poduzeća te izostaje ono što je jako važno, a to je da hrvatska industrija troši tri puta više od prosjeka za proizvodnju.
'Ulaganje u povećanje energetske učinkovitosti naše industrije pomoglo bi da postane kompetitivna jer bi smanjila udio trškova vezan uz energiju', rekao je Škrlec.
Kao alternativu naveo je manje projekte koji će omogućiti uštedu energije i poticati razvoj obnovljivih izvora energije te na taj način energiju vratiti u ruke građana, koji će pored proizvodnje energije za svoje potrebe omogućit i stvaranje viška.
