Komisija je u utorak predstavila Komunikaciju o prvim poukama koje su tijekom proteklih 18 mjeseci izvučene iz pandemije bolesti COVID-19, na temelju kojih će se poboljšati djelovanje na razini Unije i na nacionalnoj razini. To će pridonijeti boljem predviđanju rizika za javno zdravlje i jačanju kriznog planiranja, iz čega će proizaći brži i učinkovitiji zajednički odgovori na svim razinama, objavili su iz Europske komisije
Deset pouka usredotočeno je na ono što se mora poboljšati i što bi se u budućnosti moglo raditi bolje. Tih deset pouka nije sveobuhvatno, ali pružaju prvi pregled onoga što je sada potrebno poduzeti na dobrobit svih građana Europe.
- Za brže otkrivanje i bolji odgovor potrebno je čvrsto globalno praćenje javnog zdravlja i napredniji europski sustav prikupljanja informacija o pandemijama. EU bi trebao predvoditi rad na osmišljavanju novog pouzdanog globalnog sustava praćenja koji će se temeljiti na usporedivim podacima. Novi i poboljšani europski sustav prikupljanja informacija o pandemijama bit će pokrenut tijekom 2021.
- Jasniji i usklađeniji znanstveni savjeti olakšali bi donošenje političkih odluka i komunikaciju s javnošću. Unija bi do kraja 2021. trebala imenovati glavnog europskog epidemiologa i odgovarajuću upravljačku strukturu.
- Za pojačanu pripravnost potrebna su stalna ulaganja, temeljita provjera i preispitivanje. Europska komisija trebala bi pripremati godišnje izvješće o pripravnosti.
- Instrumente za izvanredne situacije mora se moći brže i lakše aktivirati. Unija bi trebala uspostaviti okvir za aktiviranje izvanrednog stanja zbog pandemije u EU-u i paket alata za krizne situacije.
- Koordinirane mjere za Europui trebale bi postati automatizirane. Trebalo bi brzo, prije kraja godine, uspostaviti europsku zdravstvenu uniju i pojačati koordinaciju i metode rada među institucijama.
- Da bi se osigurao protok ključne opreme i lijekova potrebna su javno-privatna partnerstva i jači lanci opskrbe. Tijelo za odgovor na zdravstvene krize (engl. „Health Emergency Response Authority”, HERA) trebalo bi početi s radom početkom 2022., a što prije bi trebalo pokrenuti Važan projekt od zajedničkog europskog interesa u području zdravlja kako bi se omogućile revolucionarne inovacije u području farmaceutskih proizvoda. Instrument EU Fab trebao bi osigurati da EU ima dovoljno „uvijek spremnih” proizvodnih kapaciteta za proizvodnju 500 – 700 milijuna doza cjepiva godišnje, pri čemu bi polovina te količine trebala biti spremna u prvih 6 mjeseci pandemije.
- Da bi klinička ispitivanja bila brža, opsežnija i učinkovitija, od ključne je važnosti paneuropski pristup. Trebalo bi uspostaviti EU-ovu platformu za multicentrična klinička ispitivanja.
- Sposobnost za nošenje s pandemijom ovisi o kontinuiranim i povećanim ulaganjima u zdravstvene sustave. Trebalo bi poduprijeti države članice kako bi se pojačala opća otpornost zdravstvenih sustava u sklopu njihovih ulaganja u oporavak i otpornost.
- Prevencija pandemija i pripravnost i odgovor na njih globalni je prioritet za Europu. Unija bi trebala zadržati vodeću ulogu u globalnom odgovoru, prije svega putem COVAX-a, i zalagati se za jačanje globalne arhitekture zdravstvene sigurnosti predvodeći nastojanja da se ojača Svjetska zdravstvena organizacija. Trebalo bi razviti i partnerstva za pripravnost na pandemije s ključnim partnerima.
- Trebalo bi razviti usklađeniji i sofisticiraniji pristup suzbijanju pogrešnih informacija i dezinformacija.