'Glavnu zabrinutost izaziva to što Europska unija kasni sa svojim približavanjem zapadnom Balkanu. To stvara prostor, vakuum koji pune različiti radikalni, fundamentalistički i nacionalnistički elementi, a to daje prostor ruskom utjecaju u regiji što je glavna prijetnja', kazao je Thaci u intervjuu za Hinu.

'Stoga EU mora djelovati brže' u približavanju zemalja jugoistoka Europe, smatra, te ističe kako bi bila ogromna pogreška da Europska unija primi Srbiju prije Kosova jer bi tada Priština sigurno bila zaustavljena na svom europskom putu.

'Ne mogu zamisliti da se tako nešto dogodi. Uvjeren sam da to neće biti slučaj jer će Srbija tada sigurno blokirati Kosovo i to na neodređeno vrijeme. EU dobro zna kakav je stav i ponašanje Srbije prema Kosovu. Ali ni Srbija ne može ići dalje na putu europskih integracija ako se ne ponaša europski prema Kosovu'.

Srbija ima kandidatski status za EU, dok je Kosovo potpisalo Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, čime je Beograd nekoliko koraka ispred Prištine koja je proglasilo neovisnost 2008. godine.

Kosovo je priznalo 114 zemalja, među kojima i SAD i najveći dio EU. Tu zemlju nisu priznale, osim Srbije, niti Kina i Rusija, a među zemljama EU-a Grčka, Cipar, Španjolska, Slovačka i Rumunjska.

Kosovo je u članstvu brojnih međunarodnih organizacija, političkih, diplomatskih, sportskih i ekonomskih, kaže Thaci, dodajući da se zemlja u ovih gotovo deset godina od neovisnosti konsolidrirala i na unutarnjem i na vanjskom planu, ali ostaje puno izazova, među njima i 'naše aspiracije da postanemo članica UN-a'.

'Na sigurnom smo putu i da postanemo članica NATO-a i EU-a', naglašava Thaci.

Srbija će kad-tad priznati Kosovo

Kosovo sljedeći vikend čekaju parlamentarni izbori nakon kojih će dobiti novu vladu. Srbija ima novog predsjednika, bivšeg premijera Aleksandra Vučića, a s nestrpljenjem se očekuje odluka o tome tko će ga zamijeniti na dužnosti predsjednika vlade. 

Thaci smatra da će bez obzira na novo vodstvo na Kosovu 'smjer i agenda' ostati isti - nastavak izgradnje insitutucija, nastavak učvršćivanja demokracije, nastavak reformi na vladavini prava, demokraciji i ekonomiji, procesi euroatlantskih integracija i 'naravno, nastavak dijaloga sa Srbijom s krajnjim ciljem dobrosusjedskih odnosa i međusobnog priznanja'.

'Dijalog sa Srbijom nema alternativu. Dobri susjedski odnosi nemaju alternativu. Suradnja i pomirenje Srbije i Kosova namaju alternativu', naglašava kosovski predsejdnik, ali ipak priznaje da bez obzira na sve to 'nitko ne može očekivati da ćemo se voljeti, barem ne tako brzo'. Ipak je bio rat i Srbija je počinila genocid na Kosovu, naglašava.

Moja vizija je da ne smijemo ostati zaključani u povijesti već ići prema euroatlantskoj budućnosti, kazao je, dodajući da Kosovo i Srbija nisu jedine zemlje koje su bile neprijatelji.

Thaci naglašava da javnosti u Srbiji Kosovo nije prioritet, kako to zna predstavljati srbijansko vodstvo, te je vrijeme da ono prestane živjeti 'u mitovima i paranoji oko Kosova'.

Uvjeren je da će Srbija na kraju priznati Kosovo. 'Ne možemo govoriti o mjesecima ili godinama', kaže on, ali naglašava da srbijanski političari u privatnim i neformalnim razgovorima priznaju da je Kosovo neovisno.

U konačnici, 'Srbija je samo jedna zemlja u regiji, ni više ni manje'.

Otvaranje, a ne prekrajanje granica

Kosovo ne teži promjenama granica, a još manje nekakvoj 'velikoj Albaniji', što je zapravo konstrukcija koja dolazi iz Beograda, a ne iz Prištine ili iz Tirane, kaže predsjednik Thaci.

'Velika Albanija' je koncept o kojem govori Beograd kako bi pokrio svoje ambicije stvaranja 'velike Srbije'.

'Ono što je nama važno i na čemu radimo je otvaranje granica, stvaranje europskih granica, a ne mijenjanje granica'.

Nedavno je bivši šef američke CIA-e rekao da će uskoro neminovno doći do ponovnog prekrajanja granica na Balkanu, spomenuvši prije svih Makeodniju, Albaniju i Kosovo.

'Kosovo, Albanija i Makedonija su suverene zemlje sa svojim granicama', rekao je Thaci, pritom dodajući da je Kosovo ohrabeno proeuropskim vladama u Makedoniji i Albaniji, a odličnom odlukom za cijelu regiju nazvao je i članstvo Crne Gore u NATO-u.

Kosovo će do kraja godine imati svoju vojsku

Thaci je naglasio da će kosovska vojska biti utemeljena do kraja ove godine, nakon što je njezino formiranje nedavno bilo odgođeno zbog međunarodnog pritiska.

'Kosovska vojska bit će formirana ove godine. Čitav proces bit će potpuno usklađen sa standardima NATO-a, u potpunosti koordiniran s NATO-om i drugim partnerima Kosova. Bit će to profesionalna multietnička vojska', rekao je. 

Ono što se ne može dopustiti, kaže Thaci, jest da 'bilo tko izvan Kosova ima pravo veta na kosovsko suvereno pravo da formira svoje oružane snage. Kosovo je suverena zemlja i mora imati svoju vojsku', kaže on.

Thaci je u travnju popustio pod pritiskom tradicionalnih saveznica Sjedinjenih Država i NATO-a i pristao je odgoditi planove o formiranju vojske kojoj se protive pripadnici srpske zajednice na Kosovu. Bez obzira na to Thaci kaže da u današnjim sigurnosnim snagama na Kosovu već sudjeluju i Srbi.

Kosovske snage sigurnosti trenutačno imaju 2500 pripadnika i lako naoružanje.

Thaci dodaje da se Kosovo snažno bori protiv terorizma u regiji. U proteklih 12 mjeseci nitko s Kosova nije otišao priključitii se IS-u. Kosovo je donijelo zakonodavstvo o sankcioniranju kosovskih građana koji sudjeluju u sukobima izvan Kosova.

'Protiv toga ćemo se nastaviti beskompromisno boriti', kaže on.

Poboljšanje statusa hrvatske manjine na Kosovu

Thaci je u četvrtak održao zajedničku konferenciju za novinare nakon susreta s hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović koja je kazala kako bi voljela da dođe do poboljšanja statusa pripadnika hrvatske zajednice na Kosovu.

Izražavajući zadovoljstvo statusom albanske manjine s Kosova u Hrvatskoj, ukupnim bilateralnim odnosima koje je ocijenio izvrsnim, kao i činjenicom da je hrvatska predsjednica prošle godine bila nazočna njegovoj inauguraciji i da je Hrvatska bila jedna od prvih zemalja koje su priznale Kosovo, Thaci je naglasio kako je njegov prvi posjet kao predsjednika Kosova bio upravo u jedno od dva hrvatska mjesta - Janjevo, a kaže da je posjetio i Letnicu kako bi se sastao s hrvatskom zajednicom.

'Jedna od prvih mojih inicijativa kao predsjednika bila je poduzeti izmjene ustava i izbornog zakona na Kosovu kako bi se hrvatska i crnogorska zajednica uključile u ustav te kako bi im se zagarantiralo mjesto u parlamentu i tako poboljšalo njihovo političko sudjelovanje', kazao je Thaci, nazvavši hrvatsku zajednicu vrijednošću za multietničko društvo na Kosovu.

Hrvati su povijesna manjina na Kosovu, ali ih je tamo sve manje. Po crkvenim podacima danas ih u tradicionalnom središtu Janjevu ima tristotinjak, a u Letnici pedesetak. Godine 1991. na cijelom Kosovu bilo ih je 8.800.

Hrvati na Kosovu dobili su status manjine zakonom iz 2011.