Uz jači nadzor na vanjskim granicama potrebno je što prije uspostaviti centre za prihvat i registraciju migranata, tzv. 'hotspots' u Grčkoj i Italiji. U tim centrima bi se određivalo tko ima pravo na međunarodno zaštitu, a tko nema pravo na azil i mora biti vraćen natrag u svoju zemlju. Oni koji bježe pred ratom i nasiljem dobili bi azil i onda bi se raseliti po zemljama članicama.

Što se tiče povratka ekonomskih migranata, EU će pripremiti mjere za njihovo sustavno vraćanje.

'EU i zemlje članice trebaju učiniti više u pogledu povratka migranata. Povećan broj povrataka trebao bi služiti kao sredstvo odvraćanja za neregularne migrante', kaže se u zaključcima.

Sadašnja politika vraćanja migranata smatra se neučinkovitom. Prema podacima Europske komisije, prošle je godine samo 39 posto od onih koji su trebali biti vraćeni doista napustilo teritorij EU-a.

'Mi možemo prihvatiti i podržati podršku ljudima kojima to treba, izbjeglicama samo ako one kojima ne treba međunarodna zaštita budemo brzo vraćali', rekao je njemački ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere

Što se tiče jačanja nadzora vanjskih granica, Luksemburški ministar Asselborn i povjerenik za unutarnje poslove Dimitris Avrampoulos rekli su da zemlje članice trebaju do 16. listopada obavijestiti europsku agenciju za nadzor granica Frontex koliko joj ljudi i opreme mogu staviti na raspolaganje. Frontex je objavio da im treba 700 stručnjaka.

Avramopoulos je rekao da je EU na važnom raskrižju - treba odlučiti hoće li upravljanje vanjskim granicama ostati u nadležnosti zemalja članica ili će se ići prema zajedničkom nadzoru.

Najavio je da će Komisija do kraja godine predstaviti konkretne prijedloge za zajednički nadzor.

Ključnu ulogu u zajedničkom nadzoru granica imat će Frontex, koji će se trebati kadrovski i tehnički ojačati.
Asselborn je rekao da schengenski sustav bez nadzora unutarnjih granica može jedino preživjeti ako se vanjske granice budu učinkovito nadzirale.