Nakon terorističkih napada u Parizu, Europska komisija predložila je u studenome 2015. reviziju direktive o vatrenom oružju, koja potječe još iz 1991., kako bi otežala legalnu nabavu vatrenog oružja, osigurala bolje praćenje vatrenog oružja u legalnom posjedu i poboljšala suradnju među državama članicama.

"Zadnjih 18 mjeseci ja i kolege u Parlamentu surađivali smo s mnogim dionicima, kao i tijelima za provedbu zakona, tvrtkama za provjeru sigurnosti oružja i pravnim stručnjacima kako bismo zaštitili interese legitimnih vlasnika vatrenog oružja i riješili sigurnosna pitanja. Tekst koji je odobrio Parlament unio je puno važnih poboljšanja. Promjene koje smo sada dogovorili zatvorit će pravnu prazninu i biti važan doprinos našoj sigurnosti, poštujući također prava legalnih vlasnika", kazala je izvjestiteljica, britanska konzervativna zastupnica Vicky Ford (ECR).

Izmjena direktive usvojena je s 491 glasom za, 178 protiv i 28 suzdržanih.

U raspravi o ovoj direktivi sudjelovala je i hrvatska zastupnica Ruža Tomašić.

Tomašić: Oružje ne ubija, ubija čovjek!

Istaknula je da je trend maksimalnog ograničavanja nabave i posjedovanja oružja na Zapadu odavno uzeo maha. Država razoružava lojalne građane koji legalno posjeduju oružje i tako ih čini lakom metom kriminalaca i terorista koji svoje oružje kupuju na crnom tržištu svjesno kršeći zakone, upozorila je.

"Oružje ne ubija, ubija čovjek! Uloga države je da osigura da to oružje završi u rukama isključivo onih ljudi koji ni na koji način nisu ugroza za okolinu i da redovito kontrolira jesu li oni i dalje fizički i psihički spremni na odgovorno korištenje oružja", naglasila je.

Ocijenila je da je apsurdno da u ovo vrijeme rastuće terorističke prijetnje razoružavamo vlastite građane. "Policija i vojska ne mogu biti sveprisutne i zato ne mislim da bi bilo loše da među građanima na ulici, u restoranu ili šoping centru ima više onih koji legalno posjeduju oružje i koji mogu brzo neutralizirati napadače i onemogućiti ih u njihovom krvavom pohodu", zaključila je Tomašić.

Nova pravila

Nova pravila donose zabranu automatskog oružja preinačenog u poluautomatsko oružje, obuhvaćaju kolekcionare oružja i muzeje, reguliraju korištenje oružja za uzbunjivanje (signalne baklje i rakete i signalni pištolji) i akustičnog oružja (u kazalištu, filmovima, na sportskim događajima), prodaju oružja putem interneta, deaktivirano oružje i jačaju razmjenu informacija među državama članicama.

Time će se povećati sigurnost građana, dok će lovci, sportski strijelci i kolekcionari moći i dalje kupovati oružje, ali pod određenim uvjetima.

Iako velika većina vatrenog oružja u legalnom posjedu u EU-u ne predstavlja opasnost za javnost i iako kriminalci i teroristi rijetko koriste legalno nabavljeno oružje, postoje slučajevi u kojima se to dogodilo.

Vatreno oružje korišteno u napadu na redakciju Charlie Hebdoa u Parizu u siječnju 2015. bilo je, primjerice, legalno kupljeno u jednoj državni članici nakon što je bilo preinačeno u akustično oružje, za koje u toj državi tada nije trebala dozvola, a potom je ponovno preinačeno u zabranjeno smrtonosno oružje.

Osim toga, u zadnjih deset godina u Europi je, po podacima EK, počinjeno 10.000 ubojstava vatrenim oružjem, u mnogim slučjevima legalnim.

Zajedno s tehničkim pravilima koja uvode harmonizirane standarde za deaktivaciju vatrenog oružja, koja su stupila na snagu u travnju 2016., nova direktiva o vatrenom oružju smanjit će vjerojatnost da opasno oružje u legalnom posjedu dođe u ruke kriminalcima i teroristima.

Zbog pritiska Parlamenta, Komisija je obećala da će do kraja svibnja ove godine, u suradnji s nacionalnim stručnjacima, usvojiti revidirane standarde i tehnike za deaktivaciju oružja kako bi se osiguralo da deaktivirano oružje bude nepovratno onesposobljeno.

Bolje praćenje oružja

Nova pravila uvode strože odredbe za označavanje i registraciju oružja. Uvode, među ostalim, novu obvezu označavanja svih ključnih sastavnih dijelova oružja. Usklađivanje označavanja oružja i uzajamno priznavanje oznaka među državama članicama omogućit će lakše praćenje oružja korištenog u kriminalnim djelima, uključujući ono sastavljeno od zasebno nabavljenih dijelova.

Države članice morat će čuvati te podatke u računalnim bazama podataka na neodređeno vrijeme. To znači da će prodavači oružja morati registrirati sve transakcije oružjem elektroničkim putem.

Mjere za deaktivaciju, reaktivaciju i preinaku oružja

Pravila za deaktivaciju ili onesposobljavanje vatrenog oružja su postrožena. Deaktivirano oružje svrstava se u tzv. kategoriju C, koja obuhvaća oružje za koje je potrebna prijava nadležnom tijelu. Do sada ono nije bilo obuhvaćeno direktivom.

Revizija uključuje novu kategoriju paradnog i akustičnog oružja. To je vatreno oružje koje je posebno preinačeno za isključivu uporabu manevarskog streljiva, za uporabu, na primjer, u kazališnim predstavama, pri fotografiranju, filmskom i televizijskom snimanju, u rekonstrukcijama povijesnih događaja, povorkama, na sportskim događanjima i za obuku.

To oružje do sada nije bilo obuhvaćeno direktivom i predstavljalo je sigurnosni rizik jer ga se lako može preinačiti u smrtonosno oružje. Nova pravila nalažu da mora biti i dalje registrirano u istoj onoj kategoriji kao oružje od kojeg je preinačeno.

Zabrana najopasnijeg poluautomatskog oružja za civilnu uporabu

Uz stroža pravila za njihovu nabavu, neke vrste opasnog poluatumatskog oružja svrstane su u kategoriju A i time zabranjene za civilnu uporabu. Zabranjeno je automatsko oružje preinačeno u poluautomatsko oružje, zatim kratkocijevno poluautomatsko oružje sa spremnikom od preko 20 metaka i dugocijevno poluautomatsko oružje sa spremnikom od preko 10 metaka. Isto tako, dugocijevno oružje koje se može lako sakriti (npr. preklapanjem) bit će ubuduće zabranjeno.

Ipak, privatne osobe koje sada legalno posjeduju kratkocijevno poluautomatsko oružje sa spremnikom od preko 20 metaka i dugocijevno poluautomatsko oružje sa spremnikom od preko 10 metaka moći će ga zadržati pod uvjetom da države članice to dopuste.

Stroža pravila za nabavu i posjedovanje najopasnijeg oružja

Najopasnije vatreno oružje koje spada u kategoriju A moći će se posjedovati samo ako država članica odobri izuzeće. Pravila za to su sada bitno stroža. Mogući razlozi za izuzeće su nacionalna obrana ili zaštita važne infrastrukture, a izuzeće je moguće samo ako se ne ugrožava javnu sigurnost i red.

Ako je potrebno za streljaštvo, oružje te kategorije može biti dopušteno, ali samo po strogim pravilima.

Bolja razmjena informacija

Nova pravila jačaju razmjenu informacija među državama članicama. Razmjenjivat će se informacije o izdanim odobrenjima za prijenos vatrenog oružja u drugu državu članicu, kao i informacije o odbijanjima izdavanja odobrenja. Time se želi osigurati da osoba koja nema odobrenje za kupnju oružja u nekoj državi članici ne može dobiti odobrenje za to u nekoj drugoj članici.

Muzeji i kolekcionari

Direktivom su obuhvaćeni muzeji i kolekcionari, koji će ubuduće biti tretirani kao bilo koji drugi civilni vlasnici oružja. Moći će nabaviti zabranjeno oružje kategorije A, ali samo pod jako strogim uvjetima. Kolekcionari do sada nisu bili obuhvaćeni direktivom.

Kupnja na internetu

Uvodi se stroža kontrola kupnje vatrenog oružja putem interneta. Prodavač mora provjeriti identitet kupca i posjeduje li on odobrenje za to, kada je ono potrebno.

Liječnički pregledi

Države članice morat će uvesti liječničke preglede i psihološke procjene za odobrenje nabave vatrenog oružja.

Prodavači

Prodavači smiju prodati oružje i njegove ključne dijelove samo osobama koje imaju odgovarajuće odobrenje za posjedovanje oružja, moraju voditi registar o prodaji i obavijestiti nadležne nacionalne vlasti o prodaji i isporukama oružja.

Ako se identitet kupca ne može provjeriti, plaćanje gotovinom za kupnju oružja treba biti zabranjeno.

Zakon još mora formalno odobriti Vijeće EU-a.

Države članice imat će 15 mjeseci od stupanja direktive na snagu da nova pravila ugrade u nacionalna zakonodavstva te 30 mjeseci za uspostavu baza podataka sa svim informacijama koje su potrebe za praćenje i točnu identifikaciju vatrenog oružja.

Direktiva propisuje minimalna pravila i ne sprječava države članice da uvedu strože propise.

Direktiva se ne odnosi na oružane snage i javne vlasti.

Vrijedit će i za Švicarsku, Norvešku, Island i Lihtenštajn.

Europska komisija donijela je u studenome 2015. i akcijski plan za borbu protiv krijumčarenja vatrenog oružja i eksploziva u sklopu kojeg razvija suradnju sa zemljama zapadnog Balkana, Bliskog istoka, sjeverne Afrike, Turskom i Ukrajinom.

Kontrola uvoza ilegalnog oružja iz trećih zemalja u EU regulirana je posebnom uredbom iz 2012. (uredba 258/2012).