Viši poljski diplomat je u utorak istaknuo kako je Varšava sretna što sve ide po planu: 'Mi vjerujemo u uklanjanje prepreka za slobodu kretanja turista i poslovnih ljudi... Ako neke od naših zemalja članica žele nastaviti s liberalizacijom viznog režima s Rusijom, dobro, Poljska je na čelu procesa ugovora o lokalnom graničnom prometu za Kalinjingrad.'

Ova se izjava odnosi na sporazum ministara unutarnjih poslova Europske unije koji je postignut ranije ovog mjeseca, a radi se o slobodi kretanja prekograničnih trgovaca iz Rusije, koji bi mogao stupiti na snagu do kraja godine.

Upitan bi li formalni dijalog o ukidanju vize za sve Ruse mogao biti pokrenut na predstojećem summitu EU-a i Rusije, izvor iz poljskog predsjedništva EU-a je rekao: 'Ja zapravo ne znam gdje smo mi u tome', navodi EUobserver.

Pitanje viza je vrlo politički obojeno, jer odaje dojam da je Rusija za EU važnija od manjih postsovjetskih država poput Gruzije, Moldavije i Ukrajine, piše EUobserver.

Manje zemlje morale su napraviti biometrijske putovnice i povećati sigurnost granica prije nego razgovori o ukidanju viza i započnu, premda su dio tzv. Istočnog partnerstva - kluba EU-prijateljskih zemalja koje su se obvezale na dalekosežne demokratske reforme.

Zajedničko pismo upućeno Catherine Ashton prošlog vikenda od strane njemačkog ministra vanjskih poslova Guida Westerwellea i poljskog Sikorskija Radeka istaknulo je činjenicu da je Rusija u posebnoj ligi.

Spomenuti ministri naglasili su kako je Rusija napredovala u smislu demokracije i ljudskih prava, ali su rekli i da 'ima velik politički utjecaj, da nudi znatne ekonomske prilike i posjeduje ogromne prirodne resurse'.

Dodali su 'da će jaka i ambiciozna partnerstva između EU i Rusije ne samo imati pozitivan utjecaj na našu sigurnost, već i da će pridonijeti geopolitičkoj težini i utjecaju Europe'.

Međutim, rumunjski ministar vanjskih poslova Teodor Baconschi se u ponedjeljak požalio kako Moskva uživa poseban tretman.

'Rusiji ne bi trebale biti ukinute vize jer će to značiti da ostali partneri u regiji ostaju na čekanju', kazao je Baconschi.

Treba naglasiti kako se radi o otvorenom procesu koji bi mogao potrajati godinama prije nego što stupi na snagu, ostavljajući Ukrajinu i Moldaviju na startnoj poziciji u utrci, piše EUobserver.

U svom blogu na EUobserveru, analitičar Europskog vijeća za vanjske odnose Nicu Popescu je istaknuo kako se ovaj potez može smatrati 'trenutnim', čime se legitimira nastojanje ruskog premijera da iduće godine ponovno preuzme rusko predsjedništvo.

On je dodao da Rusija predstavlja niz imigracijskih izazova za EU, jer je drugi najveći potražitelj azila u svijetu, nakon Afganistana.

S druge strane, Europol je u svom izvješću o procjeni prijetnje organiziranog kriminala 2011. napisao da bi ukidanje viza Rusiji 'moglo dovesti do rasprostranjenog nasilja' i da bi 'nesumnjivo predstavljalo nove mogućnosti za kriminalne skupine koje su uključene u ilegalne imigracije'.

Govoreći o temi ukidanja granica, važno je napomenuti kako je Finska odbacila svoj veto protiv članstva Bugarske i Rumunjske u schengenskom prostoru iduće godine, ostavljajući tako Nizozemsku kao jedinu zemlju u Uniji koja ih i dalje blokira.

'Vlada u Helsinkiju u petak je odlučila podržati dvofazni ulazak Rumunjske i Bugarske u schengenski prostor sljedeće godine – prve su na redu morske granice u ožujku, a zatim i odluka o kopnenim granicama u srpnju', rekao je Baconschi novinarima nakon dvosatnog sastanka s finskim ministrom.

'Finski potez je važan korak naprijed u dobivanju apsolutne većine u Vijeću ministara', rekao je Alexander Stubb, finski ministar vanjskih poslova.

22 zemlje EU-a koje su članice schengenskog prostora, uključujući i Nizozemsku, moraju pristati na to da su Rumunjska i Bugarska ispunile sve tehničke uvjete, ali Haag (i Helsinki) su smatrali dosad da je stopa korupcije i organiziranog kriminala još uvijek previsoka i da se zbog toga ne mogu pouzdati u ove dvije države da će uspjeti osigurati zajedničke granice.