Europa u ponedjeljak pokretanjem misije ExoMars 2016 (Exobiology on Mars) u suradnji s Rusijom kreće u novu marsovsku avanturu u kojoj će pokušati na Crveni planet spustiti 'lander' Schiaparelli te posebnom sondom pokušati analizirati atmosferske plinove tog planeta u potrazi za trenutnim oblicima života
Zbog odustajanja Amerikanaca uslijed nedostatka novca, Europska svemirska agencija ESA udružila se s ruskom agencijom Roscosmos.
Nakon neuspjelih pokušaja u posljednjih nekoliko godina, misija ExoMars 2016 kreće u ponedjeljak s kozmodroma u kazahstanskom Bajkonuru zbog analiziranja atmosfere Crvenog planeta i testiranja 'landera' Schiaparelli, demonstratora koji će stručnjacima omogućiti provjeru tehnologije za ulazak u atmosferu Marsa, različitih etapa kočenja i spuštanja u atmosferi te spuštanje na samu površinu planeta, priopćila je Europska svemirska agencija (ESA).
Misiju ExoMars, koju čine oko tri tone teška sonda "Trace Gas Orbiter" (TGO) i modul za 'ulazak, spuštanje i ateriranje' (EDM) koji je dobio ime po Giovanniju Schiaparelliju, talijanskom astronomu iz 19. stoljeća, u svemir će ponijeti ruska raketa-nosač tipa 'proton'.
Ako sve prođe dobro, nakon putovanja od sedam mjeseci i prijeđenih 496 milijuna kilometara, EDM će se odvojiti od sonde 16. listopada kako bi se tri dana poslije spustio na Crveni planet.
Složena misija Schiaparelli
Sonda TGO će napraviti detaljnu inventuru atmosferskih plinova Marsa, s posebnim interesom za rijetke plinove poput metana, što upućuje na to da postoji njegov aktivan izvor, geološki ili biološki.
Na Zemlji je 90 posto tog plina iz biološkog izvora i uglavnom nastaje raspadanjem organskih tvari. Njegovo potencijalno otkriće na Marsu moguć je pokazatelj postojanja trenutnog mikro-organskog života na Marsu. Metan, naime, ima ograničeni vijek trajanja. Godine 2004., europska sonda Mars Express otkrila je malene količine tog plina na Crvenom planetu.
U međuvremenu će Schiaparelli demonstrirati cijeli niz tehnologija kako bi se omogućilo kontrolirano slijetanje na Mars u budućim misijama. Nakon sedmomjesečnog 'krstarenja', i odvajanja od TGO-a te spuštanja na Mars 19. listopada, planirano je da se 'lander' na planetu zadržati nekoliko dana. Veličine manjeg automobila, Schiaparelli bi trebao sletjeti na Meridiani Planum, sletno mjesto američkog robota Opportunity iz 2004. godine.
TGO će tada kružiti u orbiti Marsa, a potom započeti višekratnu znanstvenu misiju. Sonda će poslužiti i kao prijenosnik podataka za drugu misiju ExoMars 2018. u kojoj će na Mars sletjeti 'rover' zajedno s površinskom znanstvenom platformom za koju su zaduženi Roscosmos i Institut za istraživanje svemira Ruske akademije znanosti (IKI). Ona će ostati na jednom mjestu i istraživati površinski okoliš na mjestu slijetanja. Bit će opremljena raznim senzorima i instrumentima.
ExoMars 2016, nova europska era u istraživanju Marsa
'Rover' će se odvojiti od platforme i putovati površinom Marsa u potrazi za dobro očuvanim organskim tvarima, posebice iz ranog razdoblja planeta.
"Prije četiri milijarde godine njegova površina uglavnom je nalikovala površini Zemlje u trenutku kada se na našem planetu pojavio život", kazao je Jorge Vago iz tima znanstvenika misije ExoMars 2016.
Za TGO objašnjava da će tijekom ovogodišnje misije poslužiti i kao prijenosnik podataka za NASA-ine 'rovere'. TGO i Schiaparelli u fazi su posljednjih priprema u Bajkonuru prije lansiranja u najpovoljnijem razdoblju. Takva bi se prilika mogla ukazati sutra u 10.31 sati po srednjoeuropskom vremenu.
Lansiranje ExoMarsa 2016, ocjenjuje ESA, najavljuje novu europsku eru u istraživanju Marsa.
Budžet za dvije misije ExoMars trenutno iznosi 1,2 milijarde eura za razdoblje od 20 godina (2002-2022) za Europu.
