Temperature u Europi porasle su više od dva puta u odnosu na globalni prosjek u posljednjih 30 godina, navodi se u izvješću Svjetske meteorološke organizacije (WMO).
Učinci ovog zagrijavanja već su vidljivi, sa sušama, šumskim požarima i topljenjem leda diljem kontinenta. Izvješće o europskom stanju klime, izrađeno u suradnji s europskom službom Copernicus, upozorava da će, kako se trend zagrijavanja nastavlja, iznimne vrućine, šumski požari, poplave i drugi ishodi klimatskih promjena utjecati na društvo, gospodarstva i ekosustave, prenosi Guardian.
Od 1991. do 2021. temperature u Europi su se zagrijavale prosječnom stopom od oko 0,5 °C po desetljeću. To je imalo fizičke rezultate: alpski ledenjaci izgubili su 30 metara u debljini leda između 1997. i 2021., dok se grenlandski ledeni pokrov također topi, pridonoseći porastu razine mora. U ljeto 2021. Grenland je zabilježio prvu kišu na svojoj najvišoj točki, postaji Summit.
vezane vijesti
Ljudski životi izgubljeni su zbog ekstremnih vremenskih nepogoda. U izvješću se navodi da su 2021. vremenski i klimatski događaji velikog utjecaja, od kojih su 84 posto bile poplave i oluje, doveli do stotina smrtnih slučajeva, izravno utjecali na više od 500.000 ljudi i prouzročili ekonomsku štetu veću od 50 milijardi dolara.
'Europa je živući primjer zagrijavanja našeg planeta i podsjeća nas da čak ni dobro pripremljena društva nisu sigurna od utjecaja ekstremnih vremenskih događaja', rekao je glavni tajnik WMO-a, prof. Petteri Taalas. 'Ove godine, kao i 2021., veliki dijelovi Europe bili su pogođeni opsežnim toplinskim valovima i sušom, što je potaknulo šumske požare. U 2021. iznimne poplave uzrokovale su smrt i razaranje.'
Također je utvrđeno da će se ovaj trend vrlo vjerojatno nastaviti, s predviđanjem novih vremenskih nepogoda u budućnosti. Predviđa da će temperature rasti u svim europskim područjima brzinom koja premašuje globalne prosječne temperaturne promjene, slično prethodnim promatranjima. Kako se klima bude zagrijavala do 1,5 °C iznad predindustrijskih razina, vremenske prilike će se ubrzati, a a sve manje ljetnih oborina će vjerojatno uzrokovati razorne suše. Ekstremne kiše i poplave vjerojatno će uslijediti u kasnijim mjesecima u svim regijama osim u Sredozemlju.
Iako se izvješće čini sumorno, ima dobrih vijesti. Napominje da su mnoge europske zemlje bile vrlo dobre u smanjenju emisija stakleničkih plinova, a emisije u EU-u smanjile su se za 31 posto između 1990. i 2020. Europa je također djelovala kako bi zaštitila ljude od najgorih učinaka izvanredne klimatske krize, te je kroz sustave upozoravanja na ekstremne vremenske uvjete zaštitila oko 75 posto građana, dok su zdravstveni akcijski planovi u slučaju ekstremnih vrućina spasili mnoge živote.
'Što se tiče ublažavanja, dobar tempo u smanjenju emisija stakleničkih plinova u regiji trebao bi se nastaviti, a ambicije treba dodatno povećati. Europa može odigrati ključnu ulogu u postizanju ugljično neutralnog društva do sredine stoljeća kako bi ispunila Pariški klimatski sporazum', rekao je Taalas.
Postoji niz razloga zašto se Europa zagrijala brže od ostalih dijelova svijeta. Ima visok postotak kopnene mase, koja se zagrijava brže od mora. Arktik i općenito visoke sjeverne geografske širine također su regije koje se najbrže zagrijavaju na globalnoj razini, a relativno velik dio Europe nalazi se na sjevernim geografskim širinama.
