Glavni ekonomist Međunarodne agencije za energetiku, Fatih Birol, smatra da se europsko energetsko tržište nalazi u vrlo teškoj situaciji, prenosi B92
Ekonomist IEA kaže da ako se poteškoće ne riješe tijekom narednih godina, Europa može upasti u teške probleme.
'Isključenja bi bile posljedice', tvrdi Birol u intervjuu bečkom dnevniku Kurir.
Ekspert je zabrinut zbog rastuće ovisnosti o uvozu plina iz Rusije, ističući da je to ozbiljna tema kako za europsku industriju, tako i za građane.
'Oslanjati se samo na jednu zemlju je loše', ocijenio je Birol.
Europa, prema njegovim riječima, mora se pobrinuti za dodatne dobavljače plina, na primjer s kaspijskog prostora, Bliskog istoka ili Iraka. Istovremeno on je izrazio žaljenje što je projekt plinovoda Nabucco, koji je trebao dovesti plin iz Azerbejdžana preko Turske u zapadnu Europu, propao.
'Europi su potrebne alternativne rute. Uvjeren sam da će uskoro biti novih projekata plinovoda, u kojima će sudjelovati i Austrija', kazao je Birol, dodajući da vrijeme pojavljivanja takvih projekata ne ovisi o energetskim poduzećima, već o politici.
Plinovod je političko izjašnjavanje i Europa u tome mora govoriti jednim jezikom, poručio je on.
Također je kritizirao odbijanje eksploatacije naftnih škriljaca u Europi, ukazujući da mnoge zemlje imaju takve rezerve plina i trebale bi ih iskoristiti.
Glavni razlog za brigu, naglasio je Birol, jest europsko tržište strujom, dodajući da je cijena zbog ekološke struje pala do te mjere da operateri zaustavljaju svoje investicije u nove elektrane.
'Europa ima mnogo obnovljive energije, ali premalo pouzdanih elektrana. Opasnost da će se pogasiti svjetla je velika', poručio je ekspert IEA.
Birol je kazao da bi se cijena na veliko trebala povećati kako bi operateri investirali, ali to povećanje u sebi krije i opasnost da Europa izgubi konkurentnost.
Europa, prema njegovom mišljenju, mora svoje energetsko tržište potpuno iznova formirati, a centralni element u tome treba biti jačanje vodova između nacionalnih država.
Birol ukazuje da trentuno postoji previše 'tjesnaca' koji sprečavaju razmjenu struje i prije svega transport energije dobivene preko vjetro i solarnih parkova.
Daljnje težište Europe treba biti i energetska efikasnost, jer samo ako Europa uspije smanjiti potrošnju struje i plina, može provesti preokret u ekološkoj proizvodnji.