Rezolucija, za koju je glasalo 605 od 701 zastupnika, upozorava da tlo kao zajedničko dobro, za razliku od zraka, vode i pomorskog okoliša nije obuhvaćeno posebnim zakonodavstvom, već su mjere zaštite tla fragmentirane među mnogim političkim instrumentima koji nemaju koordinaciju i koji često nisu obvezujući. Zastupnici pozivaju Komisiju da pripremi i predloži zakonski okvir za zaštitu tla u EU-u, uz potpuno poštivanje načela supsidijarnosti.

Komisiju se poziva da svoj zakonodavni prijedlog poprati studijom dubinske procjene učinka koja će se temeljiti na znanstvenim podacima i kojom će se analizirati i troškovi djelovanja i troškovi nedjelovanja u pogledu trenutačnog i dugoročnog utjecaja na okoliš, ljudsko zdravlje, unutarnje tržište i opću održivost.

U rezoluciji se naglašava navodi da je tlo multifunkcionalni i živi ekosustav od presudne važnosti, koji je domaćin 25% svjetske biološke raznolikosti. Tlo pruža ključne usluge ekosustava kao što su hrana, sirovine, hvatanje i skladištenje ugljika, pročišćavanje vode, regulaciju hranjivih tvari i štetočina, a služi i kao platforma za ljudske aktivnosti te pomaže u sprečavanju, erozije tla, poplava i suša.

Erozija tla utječe na 25 utječe poljoprivrednog zemljišta u EU-u a između 2000. i 2010. povećala se za nekih 20 posto što uzrokuje gubitak poljoprivredne proizvodnje u iznosu od 1,25 milijardi eura godišnje, upozorava Europski parlament u rezoluciji.

EU kontinuirano gubi močvarna područja i tresetišta, a znatne poljoprivredne površine u EU-u suočavaju se sa salinizacijom i dezertifikacijom, upozoravaju europarlamentarci.

Veliki dijelovi južne Europe će se do 2050. vjerojatno pretvoriti u pustinje uslijed klimatskih promjena i neprimjerenih poljoprivrednih praksi ako se ne poduzmu odlučne mjere. Salinizacija utječe na 3,8 milijuna hektara u EU-u a salinitet tla u obalnim područjima vrlo je visok, posebno na Sredozemlju.

Procjene su da sol utječe na oko 25 posto navodnjavanog poljoprivrednog zemljišta u području Sredozemlja, a pitanje salinizacije trenutačno nije riješeno postojećim europskim zakonodavstvom, navodi se, među ostalim, u rezoluciji.

U rezoluciji se upozorava da, budući da je u razdoblju od 2000. do -2018. površina zemljišta koje je preuzeto bila 11 puta veća od površine zemljišta koje je rekultivirano, cilj nulte stope preuzimanja zemljišta do 2050. neće biti moguće ostvariti bez obvezujućih mjera za ograničavanje preuzimanja zemljišta i poticanje obnove, rekultivacije i recikliranja.

Eurozastupnik iz kluba liberala Martin Hojsík, jedan od izvjestitelja za rezoluciju, u raspravi na plenarnoj sjednici istaknuo je kako Europa nije na dobrom putu da zaštiti ograničene resurse tla kao neobnovljivog izvora energije na temelju sadašnje strategije te da je potrebna jedna cjelovita politika na razini EU s jasno definiranim mjerama zaštite tla.

„Nedostatak odgovarajućeg zakonodavstava u EU pridonosi degradaciji tla, a izostanak sveobuhvatnog okvira za zaštitu resursa tla je osnovni problem koji ograničava postizanje ciljeva kao što su Europski Zeleni plan i klimatska neutralnost“, rekao je Hojsik.

Zastupnici u Europskom parlamentu u raspravi održanoj u ponedjeljak naglasili su da su zdrava tla ključna za postizanje ciljeva Europskog zelenog sporazuma, poput klimatske neutralnosti, obnove biološke raznolikosti, ambicije nultog onečišćenja okoliša, zdravih i održivih prehrambenih sustava.

Povjerenik Komisije za okoliš, oceane i ribarstvo Virginijus Sinkevičius u raspravi sa zatsupnicima je podržao donošenje zakonskog okvira i strategije za zaštitu zla sukladno najavama u Europskom Zelenom planu i Strategiji za biološke raznolikost, kako bi se smanjile ekološke prijetnje.

„Tlo je najveći spremnik ugljika i sadrži četvrtinu bioraznolikosti, omogućuje nam pitku vodu, potencijalne lijekove i zdravu hranu, međutim degradacija tla i zemlje je sve gora“, rekao je Sinkevičius.

Suizvjestiteljica za rezoluciju Maria Arena iz rediova socijaldemokrata ukazala je na izgubljeno vrijeme u pokušajima dolaska do koordinirane inicijative zaštite tla.

„Izgubili smo godine i godine oko političkih neslaganja vezano za ovo pitanje što znači da je sad još teže preokrenuti negativne trendove, iako nam znanstvenici ukazuju da dobra kvaliteta tla predstavlja nužnost za opstanak sustava. Zagađivanje zemlje je i zagađivanje naše budućnosti“, rekla je Arena.

Zastupnici su također naglasili dužnost prema sljedećim naraštajima da se pobrinemo za održavanje kvalitete tla koje se neće oporaviti, ukoliko ga, kao ključan resurs zanemarimo.

Suizvjestiteljica Idoia Villanueva Ruiz, iz Kluba Ujedinjene europske ljevice, navela je da je „33 posto tla uništeno, do 2050. smatramo da će i do 90 posto tla biti ugroženo, a 60 do 70 posto tla u Europi danas se smatra nezdravim“.

Povjerenik Sinkevičius je u zaključnom obraćanju zastupnicima podsjetio na financijske instrumente EU fondova za zaštitu tla koji već postoje dugi niz godina, uključujući Zajedničku poljoprivrednu politiku, LIFE program, Kohezijsku politiku te Instrument za oporavak i otpornost.

Napomenuo je da će i novi ambiciozni istraživački program Obzor Europa 2021.-2027., ukupnog proračuna od 95.5 milijardi eura, „također namijeniti značajan proračun za podizanje svijesti o važnosti tla, poboljšanju baze znanja i razvoj istraživačkih rješenja za obnavljanje zdravlja i funkcija tla.“

Rezolucija je politički stav Parlamenta prije nego što Komisija usvoji akcijski plan „Prema nultoj stopi onečišćenja vode, zraka i tla“ te novu strategiju EU-a za zaštitu tla.

Prethodni prijedlog za uvođenje pravnog okvira za zaštitu tla u EU nije bio uspješan te je povučen u svibnju 2014. godine.