Iako se čini da je izbjeglička kriza izazvala velike podjele unutar Europske unije, novo istraživanje Zaklade Bertelsmann provedeno u svih 28 članica i na više od 11 tisuća ispitanika pokazuje da građani EU-a imaju jedinstvenije stavove od političara. Čak 79 posto ispitanih Europljana izjasnilo se za uvođenje zajedničke azilantske i useljeničke politike, a jednak postotak smatra da je fer raspodjela izbjeglica diljem EU-a dobro rješenje
Studiju pod naslovom ‘Osiguravanje granica i sloboda kretanja’, sa znakovitim podnaslovom ‘Što građani očekuju od azilantske i useljeničke politike’ izradila je njemačka utjecajna Zaklada Bertelsmann, a operativno su je provele voditeljica projekta Isabell Hoffmann i profesorica europske politike Catherine de Vries s Oxforda. Studija započinje zaključkom kako ‘većina Europljana želi zajedničku useljeničku politiku’ te im je posebno važno da se unutar EU-a održi sloboda kretanja te da se bolje štite vanjske granice Unije. Riječ je zapravo o rezultatima redovnog ispitivanja europskog javnog mnijenja - tzv. europinions - koje Zaklada Bertelsmann provodi u svim članicama EU-a istražujući što Europljani misle o aktualnim političkim temama.
Rezultati su zapravo iznenađujući s obzirom na to da pokazuju značajnu diskrepanciju stavova građana EU-a i lidera država članica, od kojih su neki fanatični protivnici humanog pristupa u izbjegličkoj krizi te odbijaju sudjelovati u kvotama raspodjele izbjeglica diljem cijele Unije. S druge strane, većina građana EU-a ima jasne stavove oko toga što bi se trebalo učiniti u vezi izbjegličke krize: 79 posto ispitanih je za zajedničku europsku politika azila i useljavanja te podržava fer raspodjelu izbjeglica diljem EU-a.
Isti postotak smatra da je sloboda kretanja unutar EU-a vrlo važna i da se nikako ne treba ukidati, dok čak 87 posto ispitanih misli da Unija treba zajednički osiguravati vanjske granice. Čak je i kontroverzna ideja o uskrati europskih sredstava članicama koje odbijaju ponijeti svoj dio tereta u izbjegličkoj krizi dobila većinsku podršku - 69 posto podržava da se odbijanje primanja izbjeglica kažnjava uskratom novca iz europskih fondova.
Ipak, postoji jasna podjela između novijih i starijih članica EU-a oko ovih pitanja, pa na istoku EU-a 54 posto podržava fer podjelu izbjeglica po svim državama, dok je na zapadu Unije taj postotak 85 posto. Slično je i oko zatvaranje briselske pipe za one države koje odbijaju primiti izbjeglice: tu ideju u novim članicama podržava samo 41 posto, što je i logično jer je riječ o državama koje itekako profitiraju od europskih fondova. Nasuprot istočnoj EU, na zapadnoj strani kontinenta uvjerljivih je 77 posto za uskratu novca novim članicama koje ne žele primiti izbjeglice po dogovorenim kvotama.
No većina od 60 posto ispitanih smatra da je Europskoj uniji potrebno više političke i ekonomske integracije, a kako bi se na odgovarajući način odgovorilo na izbjegličku krizu i pripadajuće izazove. Petnaest posto pak smatra da u EU-u sve treba ostati onako kako jest, a 25 posto smatra kako je potrebno krenuti putem sve manje političke i ekonomske integracije Europske unije.
Zanimljivi su i rezultati u pojedinačnim članicama, primjerice Poljskoj, čija je nova tvrdo desničarska vlada najavila da neće primati izbjeglice. Nasuprot tome, čak 60 posto Poljaka smatra da bi izbjeglička politika trebala biti osmišljena na razini EU-a, još 18 posto smatra da bi EU i Poljska zajednički trebale imati nadzor nad izbjegličkom politikom, a tek 24 posto ispitanih u Poljskoj zastupa stav da o svemu tome treba isključivo odlučivati poljska vlast. Dapače, u novim je članicama EU-a veći postotak onih koji smatraju da EU treba imati isključivu kontrolu izbjegličke politike (56 posto) u odnosu na stare članice, u kojima taj stav zastupa 50 posto ispitanih.
Zapravo, od članica EU-a s najmanje povjerenja u briselsku politiku izdvaja se Velika Britanija. Britanci najmanje od ispitanih zastupaju stav da Unija treba voditi izbjegličku politiku (tek 35 posto), a 41 posto ispitanih u Velikoj Britaniji smatra da isključivo njihova država treba odlučivati o primanju izbjeglica. Većina od 58 posto Europljana se pak slaže da će izbjeglice opteretiti socijalne sustave u njihovim zemljama.
Na kraju izvještaja zaklade Bertelsmann konstatira se kako su 'europski političari još jednom suočeni s političkom stvarnošću koju više ne mogu ignorirati, ali i oko čijega se rješenja ne mogu dogovoriti' te se bave 'napornim natezanjem pred očima europske javnosti' koja nasuprot tome ima prilično usuglašene stavove oko pristupa izbjegličkoj krizi.
