Europska industrijska proizvodnja oporavila se u svibnju u odnosu na travanj zahvaljujući ublažavanju mjera suzbijanja pandemije koronavirusa dok je Hrvatska bila među osam zemalja EU-a u kojima je ponovo pala, pokazuje izvješće Eurostata
Sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u EU porasla je u svibnju 11,4 posto u odnosu na travanj kada je prema revidiranim podacima Eurostata potonula 18,2 posto.
U eurozoni proizvodnja je na mjesečnoj razini uvećana 12,4 posto u odnosu na travanj kada je smanjena također za revidiranih 18,2 posto.
Daleko najviše je na oba područja porasla proizvodnja trajnih potrošačkih dobara, za 47,7 posto u EU, te za 54,2 posto u eurozoni.
Najmanje je u EU porasla proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 1,8 posto. U eurozoni je najskromniji rast proizvodnje zabilježen u energetskom sektoru, za 2,3 posto.
Pad proizvodnje na mjesečnoj razini bilježilo je u svibnju prema raspoloživim podacima Eurostata osam zemalja EU-a, uključujući Hrvatsku gdje je smanjena 3,5 posto u odnosu na travanj kada je pala 5,6 posto.
Veći je pad proizvodnje na mjesečnoj razini među zemljama EU-a bilježila samo Irska, za 9,8 posto.
Najviše je u odnosu na travanj porasla proizvodnja u Italiji, za 42,1 posto. Slijede Francuska i Slovačka rastom proizvodnje za 20 posto.
Eurostat nije raspolagao podacima za Belgiju, Cipar i Austriju.
Na godišnjoj razini pad u cijelom EU
U odnosu na prošlogodišnji svibanj industrijska je proizvodnja u EU i eurozoni smanjena za petinu, izračunali su europski statističari.
U travnju je u EU prema revidiranim podacima Eurostata pala 27,8 posto a u eurozoni 28,7 posto.
Najviše je na oba područja potonula proizvodnja kapitalnih dobara, za 29,5 posto u EU te za 28,4 posto u eurozoni. Slijedi proizvodnja trajnih potrošačkih dobara koja je na oba područja smanjena gotovo za četvrtinu.
Najblaži pad proizvodnje zabilježen je u energetskom sektoru, za 10,6 posto u EU te za 10,3 posto u eurozoni.
Proizvodnja je u svibnju na godišnjoj razini pala u svim zemljama EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao a najviše u Slovačkoj, za 33,5 posto.
Slijede Mađarska i Rumunjska gdje je potonula 27,6 odnosno 27,4 posto u odnosu na prošlogodišnji svibanj.
U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u svibnju bila manja 12,4 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec. U travnju pala je 11,0 posto.
Najblaži pad proizvodnje bilježile su Finska, za 3,8 posto, i Malta, za 4,8 posto.