„To je granično pitanje za koje nismo nadležni, ali smo upućeni. Dobili smo sve informacije oko njega, no projekt je potvrđen, neometano se nastavlja i nastavit će se“, rekla je osoba iz Europske komisije u Bruxellesu zamolivši da ostane neimenovana.

Željko Komšić, novoizabrani član Predsjedništva BiH, rekao je u ponedjeljak kako bi BiH mogla tužiti Hrvatsku Međunarodnom sudu za pravo mora u Hamburgu jer je, kako je ustvrdio, "prekršila Međunarodnu konvenciju o pravu mora povlačenjem morske granice“.

„Zašto se to veže za Pelješki most? Zato što to koristite kao adut, nećete utvrditi granicu na moru, nećete ispoštovati čak sporazum Tuđman-Izetbegović o morskoj granici. Jer da poštujete taj sporazum, znate preko kojeg mora bi išao taj Pelješki most - preko BiH mora", rekao je Komšić.

Gradnjom mosta između poluotoka Pelješca i kopna povezao bi se jug Hrvatske, članice EU-a, čime bi cestovni promet zaobilazio teritorij BiH. Most s 357 milijuna eura financira Europska unija preko svoje kohezijske politike, čiji je cilj smanjiti nejednakosti između bogatih i siromašnih regija unutar bloka 28 zemalja. Za taj najveći projekt EU-a u Hrvatskoj već je isplaćen manji dio novca, a prva faza izgradnje počela je 30. srpnja.

Krajem kolovoza su u Bruxellesu zaprimili pritužbe iz BiH. Hrvatska je bila poslala informacije o ugovoru Tuđman-Izetbegović, koji nije ratificiran, a također i sve karte tog područja. U siječnju je pak predsjednik Europske komisije, Jean-Claude Juncker, poslao pismo hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću u kojem je potvrdio realizaciju projekta.

„Taj stav ostaje na snazi, ništa se ne mijenja“, kaže osoba iz Europske komisije, izvršnog tijela EU-a. „Osim toga, ne vjerujem da će BiH pokrenuti tužbu. Niti Slovenija se u svom sporu s Hrvatskom nije obratila sudu u Hamburgu“, dodaje isti izvor.

Osim Komšića, hrvatskog predstavnika u tročlanom Predsjedništvu BiH, eventualnu tužbu moraju odobriti i preostala dvojica članova, koji predstavljaju Bošnjake i Srbe u toj državi.

„Projekt Pelješkog mosta ne može se stopirati jer ima sve potrebne dozvole“, kaže Nikola Dobroslavić, župan Dubrovačko-neretvanske županije, ujedno i glavni izvjestitelj Europskog odbora regija i gradova. To tijelo u Bruxellesu predstavlja regije i gradove iz EU-a, no nema zakonodavnu već savjetničku ulogu.

„Iz BiH čujemo neke neutemeljene prigovore. Željko Komšić je došao na ovo mjesto (Predsjedništvo BiH) tako kako je došao, izabran je, ali ne onako kao što bi hrvatski predstavnik u Predsjedništvu BiH trebao biti izabran, a to znači nije izabran glasovima građana hrvatske nacionalnosti u BiH“, napominje Dobroslavić. „To nije dobro za BiH, nije dobro za odnose s Hrvatskom pa ni s EU-om. Mi smo se uvijek zauzimali za jednakopravnost hrvatskog naroda. Ovaj način da jedan narod izabire drugom narodu predstavnika u najvišoj vlasti, Predsjedništvu BiH, sigurno nije doprinos ravnopravnosti u BiH te će biti smetnja daljnjem razvoju normalnih odnosa“, dodao je Dobroslavić.

Pelješki most trebao bi biti dovršen 2022. ili 2023. godine.

„Nikakav Komšić neće zaustaviti izgradnju mosta. Most ima sve dozvole te se gradi prema ugovoru sklopljenom s kineskim ponuđačima. Oni su počeli raditi pa ne vidim nikakve smetnje, a sada kada je prošla predizborna kampanja u BiH vjerujem da će se o tome manje govoriti, a da će se oni više baviti svojim problemima kojih ima napretek ondje“, rekao je Dobroslavić.

„U predizbornoj kampanji sam ove prijetnje tužbom ocjenjivao kao pokušaj mobilizacije jednog dijela biračkog tijela u BiH. Vidjet ćemo hoće li se nastaviti. Bude li tako, to će biti znak da naši susjedi ne razumiju stvarnost, jer se most gradi na hrvatskom teritoriju i prema važećim dozvolama, usuglašen je s BiH u pogledu visine mosta te raspona između stupova. Također je omogućen neometan pristup BiH otvorenom moru, što je i njihovo pravo koje im nitko ne može i ne želi oduzeti“, zaključio je Dobroslavić.