Europske članice NATO-a u prosjeku su u 2016. godini za obranu izdvojile 1,47 posto BDP-a, a godini ranije izdvajale su 1,44 posto. Sjedinjene Države su prošle godine za obranu izdvojile 3,61 posto BDP-a.

"Proračuni za obranu su povećani, ali još nije dosegnuta pravedna raspodjela tereta", izjavio je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg, predstavljajući godišnje izvješće o djelovanju Saveza.

Prema tome izvješću, 2015. godine došlo je do preokreta kada su sve članice prestale smanjivati obrambene proračune. Pretprošle godine 15 zemalja članica NATO-a povećalo je troškove za obranu, a 2016. njih 23. Prosječno u svih 28 zemalja članica NATO-a za obranu je prošle godine izdvojeno 2,63 posto BDP-a, a godinu prije 2,40 posto.

Na povećanju troškova za obranu članica NATO-a naročito inzistira novi američki predsjednik Donald Trump. 

Čelnici NATO-a obećali su da će svaka članica do 2024. za obranu izdvajati dva posto svoga BDP-a. Prošle godine taj proklamirani cilj postiglo je, odnosno premašilo samo pet članica - Sjedinjene Države, Grčka, Velika Britanija, te Estonija s 2,16 posto i Poljska s točno 2 posto BDP-a.

Hrvatska je prošle godine za obranu izdvajala 1,21 posto svoga BDP-a, a 2015. godine 1,37 posto. U proračunu za ovu godinu sredstva za obranu povećana su za devet posto u odnosu na 2016. i trebala bi dosegnuti 1,23 posto BDP-a.