Sve države članice EU moraju ratificirati Istanbulsku konvenciju, bez odgode, poručili su eurozastupnici sa sjednice Europskog parlamenta u Strasbourgu. Zatražili su od Europske komisije da u sljedećoj Europskoj rodnoj strategiji kao prioritet doda borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja
Nezakonodavna rezolucija usvojena je s 500 glasova za, 91 protiv i 50 suzdržanih, a Vijeće je pozvano da hitno zaključi EU ratifikaciju Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, poznatu i kao Istanbulska konvencija.
U rezoluciji se poziva sedam država članica koje su potpisale, ali još nisu ratificirale Konvenciju da to učine bez odlaganja, a to su Bugarska, Češka, Mađarska, Litva, Latvija, Slovačka i Ujedinjena Kraljevina, navodi se u priopćenju Europskog parlamenta.
Europarlamentarci su na sjednici u Strasbourgu osudili napade i kampanje protiv Konvencije u nekim zemljama koje se temelje, kako se navodi, na namjernom pogrešnom tumačenju i lažnoj prezentaciji njenog sadržaja u javnosti. Istovremeno su zatražili da Komisija u sljedećoj Europskoj rodnoj strategiji kao prioritet doda borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja kao i da podnese zakonski akt koji se bavi svim oblicima takvog nasilja uključujući i online zlostavljanje i kibernasilje. Zalažu se i za uvrštavanje nasilja nad ženama u popis teških kaznenih djela na razini EU-a.
vezane vijesti
Sve države članice trebale bi osigurati da se Konvencija pravilno provodi i primjenjuje dodjeljivanjem odgovarajućih financijskih sredstava i ljudskih resursa resornim službama. Od ključne važnosti smatraju i odgovarajuću obuku osoblja koje se bavi žrtvama nasilja poput sudaca, liječnika, policijskih službenika.
Europski parlament podupire, ističe se u priopćenju, i izdvajanje 193,6 milijuna eura za mjere sprječavanja i suzbijanja rodno uvjetovanog nasilja u programu Prava i vrijednosti.
Istanbulsku konvenciju usvojilo je Vijeće Europe 2011., na snagu je stupila tri godine kasnije, a u EU ju je potpisala u lipnju 2017. To je prvi međunarodni instrument takve vrste kojim se uspostavlja sveobuhvatni okvir mjera za sprječavanje takvog nasilja, pružanje potpore žrtvama i kažnjavanje počinitelja.
Prema istraživanju Agencije za temeljna prava iz 2014. godine, svaka treća žena u EU-u doživjela je fizičko i / ili seksualno nasilje nakon navršene 15. godine. Udio od 55 % žena suočeno je s jednim ili više oblika seksualnog uznemiravanja (11% je bilo podvrgnuto kiber maltretiranju). Jedna od 20 žena je silovana.
